Razgovarala: Ivona Butjer

- Najavili ste velike projekte u Općoj bolnici Dubrovnik, potpuno novo uređenje, seljenje poliklinika. Možete li to detaljnije predstaviti?

Mi smo što se toga tiče dosta napravili u kratko vrijeme i jedna smo od rijetkih bolnica koja nije imala riješen hitni bolnički prijem. Međutim, on je sada ispunjen ambulantama. Preduvjet da bismo ga uredili jest taj da preselimo poliklinike u poseban prostor u bloku C. U vrlo kratkom vremenu smo od Ministarstva dobili odgovor i počeli raditi projektnu dokumentaciju za hitni bolnički prijem i poliklinike. Očekuje se da će poliklinike biti gotove do kraja ljeta. Time bi se ispraznio prostor hitnog prijema i njega bismo radili do proljeća 2016. godine, kada bi sve trebalo biti gotovo. Projekt stoji ukupno 15 milijuna kuna, a financirat će ga Država.

Time će Bolnica dobiti moderni bolnički prijem s trijažnim pultom. U ožujku će doći instruktori iz Zagreba koji će učiti naše ljude trijaži i radu na pultu. Hitna pomoć koja se sada nalazi odvojena od Bolnice će prijeći gore tako da će tamo biti liječnici, sve će biti objedinjeno. Nekim liječnicima je takvo što negativno, nekima je pozitivno, međutim na to sam se odlučio jer će moći zajedno surađivati, a i dobro je zbog pacijenata. Na takav način će se brže pomoći onima koji u ozbiljnim stanjima dolaze na hitnu, pa moraju biti prebačeni u Bolnicu. Na ovaj način će im se brže moći pomoći jer nekada su bitne sekunde.

Na trijažnom pultu pacijenta će dočekati osoblje koje će ga, ovisno o ozbiljnosti situacije, usmjeriti na hitnu pomoć, koja će sada biti bliže, ili na određeni odjel. Liječnici će imati svoje prostorije te će svo vrijeme biti u blizini. U slučaju neke hitne intervencije, moći će odmah doći. Projekt neće puno koštati jer smo iskoristili sve nosive stupove pa se neće rušiti iz temelja.

- Postoje li još neki dugoročni projekti?

Naravno, planiramo početi razvijati kardiološku rehabilitaciju. To do sada nismo imali, međutim imamo osam kardiologa i jako razvijenu kardiologiju. Pokušat ćemo postići da se ljudi nakon infarkta odmah ovdje rehabilitiraju, dok čekaju krapinske toplice ili odlazak u Opatiju. Prije nekoliko tjedana u posjetu Bolnici je bio šef zagrebačke srčane stanice i imamo potporu od njih. Oni će educirati naše ljude i biti će nam pomoći. Mi ćemo to implementirati, prostore imamo, nabavit ćemo opremu i to će biti nešto vrlo pozitivno za našu bolnicu. Do ljeta bismo trebali krenuti s rehabilitacijom. Osim za građane, to je pozitivno i za turiste pacijente koji u velikom broju dolaze u Dubrovnik gdje će se moći oporaviti, kojima će i određene osiguravajuće kuće pokriti troškove liječenja, a mi ćemo na taj način biti konkurentni na tržištu.

Postoji mogućnost da Bolnica u svom prizemlju dobije i privatnu polikliniku. Postoji interes za stereotaksiju, robotičku radiokirurgiju i radioterapiju. To bi bio jedinstveni centar koji bi pokrivao veliku regiju. Mi ćemo kao Bolnica dati svoje prostore na korištenje, a dobili bismo i kompletno novu dijalizu i preselili je na gornji kat, kao i barokomoru. 

Bolnica je dobila i upit za peti i šesti kat. Imali smo sastanak, a postoji mogućnost da se otvori privatna klinika za liječenje matičnim stanicama. Takvo liječenje je vrlo obećavajuće po pitanju bolesti koje su nam dobro poznate poput raka i daje jako dobre rezultate. Također bismo organizirali i edukaciju našeg osoblja. Postoji ideja, međutim moguće je da se za ovu kliniku rezervira samo šest kat, dok bi peti možda bio namijenjen dijagnostici.

Palijativa je jako dobro zaživjela i primamo jako puno pohvala. Obišla su nas tri ministra. Bivši ministar Andrija Hebrang je također bio jako oduševljen.

'NIJE BILO LAKO, ALI SITUACIJA JE SADA PUNO BOLJA'

- Vi ste na čelu Bolnice gotovo godinu i pol dana. Što se sve promijenilo otkako ste došli, možete li dati neki rezime vašeg rada?

Bili smo jedina bolnica koja je riješila pomoću određenih donacija da liječnik i tehničar 24 sata budu prisutni uz pacijenta u barkomori. Pacijenti iz Splita su također dolazili kod nas, o čemu je bilo dosta govora. Nabavili smo novi uređaj za pulmologiju koji mjeri sve funkcije. Nabavili smo i najnoviji mikroskop za neurokirurgiju, uređaj nove generacije, prvi takav u Europi. Uređen je i dio oko bolnice, a trenutno rješavamo problem s rasvjetom. Praonica je zaživjela, a ide i javni natječaj za parking. Definitivno ću parking dati u koncesiju, a naplaćivat će se minimalna cijena; pet kuna za tri i pol sata. Prvih pola sata će biti besplatno. Koncesionar će se brinuti oko struje. Radimo na OHBP-u, na poliklinici. Po pitanju grijanja, hlađenja i ventilacije se također radi. Riječ je o projektu vrijednom tri milijuna eura. Servisirali smo stare uređaje Termofriza, te smo aplicirali za 23 milijuna kuna iz europskih fondova.

Važno je znati kako je Bolnica sada u dobrom stanju, a počela se graditi davne 1979. godine. Tada je bio napravljen projekt hlađenja predviđen za to vrijeme. Sada je to u ovome kontekstu zastarjelo. Što se tiče opreme, sada imamo solidnu situaciju. Recimo, magnetna rezonanca u Bolnici je solidan uređaj novije generacije. Imamo MSCT, imamo cath lab, imamo centar za dijabetes, mrežu vanjskih defibrilatora koja je prva u Hrvatskoj bila. Imamo digitalnu radiologiju koju nema splitska bolnica. Po pitanju transfuzijske medicine, jedni smo od rijetkih koji ne bacamo plazmu po Hrvatskoj, a od Ministarstva bismo trebali dobiti veliki hladnjak za tisuću doza plazme.

Važno je spomenuti i invazivnu kardiologiju. Odobrili smo 16 specijalizacija. Izabrat ćemo mlade ljude koji će biti vezani uz Dubrovnik. Iako postoji zabrana zapošljavanja od strane Ministarstva, zaposlili smo nove ljude. Dosta ljudi će u 2015. godini poći iz zemlje. Iz Dubrovnika bi ih trebalo otići 20-ak, što doktora, što medicinskih sestara, međutim radim na tome da nađemo ljude, ali i da ih zadržimo. Mi, s druge strane, radimo edukacije i tečajeve.

Humanitarnom akcijom Soundseta Raguse i Gradskog društva Crvenog križa prikupljena su sredstva za obnovu staklenih sijena, odnosno prozora i vrata na dječjem odjelu, tako da će i tu sve novo ići.

Po pitanju cijele situacije s ebolom, održali smo niz sastanaka i nabavili smo opremu. Postoji plan i u tom dijelu nismo neupućeni. 

- Naplata parkinga je dvojako prihvaćena u javnosti, neki to smatraju dobrom idejom dok se drugi bune.

Riječ je o jako velikom prostoru. Činjenica je da se parking može urediti, a kaosu se može stati na kraj jedino naplatom. Riječ je o minimalnoj cijeni, no nakon naplate smatram kako će biti dovoljno mjesta na parkingu, i za pacijente, i za zaposlenike. Zaposlenici neće plaćati parking. Koncesionar koji dobije na javnom natječaju u potpunosti će voditi brigu o parkingu i njegovom uređenju. Ja vjerujem kako neki ljudi neće biti oduševljeni, ali smatram kako je to dobra ideja jer će se time uvesti red na parkingu, a ponavljam, riječ je o minimalnoj cijeni.

- U kojoj je fazi sustav hlađenja o kojem je bilo dosta riječi?

Stari sustav smo podijelili u tri faze i nastojimo ga popraviti dok ne dobijemo novo hlađenje. Prvu fazu smo riješili, druga faza odnosi se na pumpe koje bi u veljači trebale biti u potpunosti zamijenjene novima, a prije sezone ide faza rekonstrukcije u iznosu od oko 400 tisuća kuna. To će se napraviti prije faze za ono što apliciramo, a tri, četiri godine će sigurno morati proći dok bolnica ne dobije novo hlađenje.

- Prije nekoliko mjeseci se jedan medicinski tehničar iz Bolnice žalio na situaciju, a vi ste osobno, kad ste došli na čelo Bolnice, i sami kazali kako ćete se fokusirati na međuljudske odnose. Što je sve do sada napravljeno?

Ja kao ravnatelj imamo 860 zaposlenika. Iznad sebe imam Ministarstvo koje mi šalje određene odluke, a koje se moraju ispoštovati jer su njima naložene od strane Države. S druge strane, ja to moram kanalizirati prema zaposlenicima. Postoji Sindikat, Hrvatski zavod za socijalno osiguranje i postoji jako puno aktera. Riječ je o vrlo velikom bolničkom sustavu. Država ima niz problema koji se moraju reflektirati na Bolnicu, a koja nastoji uštedjeti. U svemu tome stvori se veći posao koji zaposlenici moraju obaviti kao i liste čekanja što stvara nezadovoljstvo.

Situacija je poprilično komplicirana. Sebe vidim ovdje do početka 2016. godine jer ja nisam političar. Sigurno ću i ljude, i resurse držati na okupu što je vrlo teško. Međutim, sve najveće tvrtke u Hrvatskoj su nažalost bolnice. Kvalitetno osoblje žele ići vani i raditi za veće plaće, a Država ne da odobrenje za povećanja plaća u Hrvatskoj. To su veliki problemi i naravno kako će se javljati nezadovoljstvo kod osoblja, a ljude treba zadržati. Mislim da uspješno balansiram između svega toga, a situacija je komplicirana.

- U kontekstu nezadovoljstva pojedinih radnika ste najavili i nova zapošljavanja te kako vam je Ministarstvo ista i odobrilo.

To je istina i stalno nam dolaze novi ljudi. Prije nekoliko tjedana dobili smo tri medicinske sestre, jednog laboratorijskog tehničara, liječnika iz intenzivne jedinice, sedam novih ljudi. Daju nam na kapaljku, ali nam daju. Uspjeli smo iskomunicirati nešto i smatram kako je prednost Dubrovnika ta što stvari sami rješavamo. Dakle, ono što možemo riješiti sami, riješimo, a ono što ne možemo, tražimo pomoć. Imamo dosta dobru suradnju s Ministarstvom.

'NE BOJIMO SE EBOLE, IMAMO STRUČNJAKE, PROSTOR ZA IZLOACIJU I OPREMU'

- Kakva je financijska situacija?

Veliki dio duga je riješen te smo naplatili preko milijun kuna dugova od dužnika prema Bolnici. Nismo dužni ništa prema nekim malim stavkama, poput hrane, vode, kruha, struje, komunalija. S početkom godine smo sve riješili. Ne prijeti nam nikakva ovrha. Postoji samo dug prema veledrogerijama za lijekove koji se akumulirao tijekom protekle godine. U odnosu na bolnicu u Šibeniku, Puli i Varaždinu, mi smo puno ispred njih.

- Na koji način je to postignuto i na čemu se štedjelo?

Objedinjena javna nabava je dosta uštedjela na hrani. Bolnica nikada nije bila rastrošna, no nešto smo naplatili, a nešto smo i dobili pa se financijska situacija poprilično poboljšala. Kad sam postao ravnatelj, dočekao me štrajk, dugovi i nije bilo lako.

- Sastavljena je i prva top lista hrvatskih bolnica na kojoj je OB Dubrovnik zauzela 19. mjesto u konkurenciji od 28 bolnica. Kako biste to komentirali?

Mislim kako ta lista nije realna. Dubrovačka bolnica je, po mom mišljenju, nešto ispod zadarske, a zadarska bolnica nam je uvijek bila nekakav pojam dobre opće bolnice. Međutim, danas dubrovačka bolnica ne odskače puno od zadarske. Smatram kako smo po brojnim parametrima bolji od Šibenika, Varaždina ili Pule.

- Je li dubrovačka bolnica spremna ukoliko se na našem području pojavi ebola?

Održali smo brojne sastanke i nabavili smo potrebnu zaštitnu opremu. Postoje šefovi infektologije i javnog zdravstva, doktor Lakić i doktorica Betica Radić koji su stalno u kontaktu s Klinikom za infektivne bolesti 'Dr. Fran Mihaljević'. Imamo smjernice i plan. Ukoliko bi se u Dubrovniku pojavila ebola, mi imamo u potpunosti izolirani prostor u kojeg se ulazi s parkinga kako se ne bi uspostavila komunikacija s ostatkom Bolnice. Vrata će se do određene mjere trebati mijenjati kako bi se osigurao nadzor pacijenta.

- Gradsko vijeće nije izglasalo Proračun za 2015. godinu. Kako će se to odraziti na Bolnicu budući kako je njime bilo predviđeno financiranje mikroskopa?

Za pomoć u nekim ekstra projektima često trebam pomoć od lokalnih tvrtki i Grada tako da mi, kao ravnatelju Bolnice, svakako odgovara stabilna situacija u Gradu. Nije mi nužna, ali mi je važna. Ne odgovara mi ni neriješen odnos s Blagim djelima koji su bili veliki donatori Bolnice. Recimo, dali su četiri milijuna kuna za palijativnu skrb. Ne idu na ruku i nepovoljni odnosi između Grada i DPDS-a koji također ne mogu pomoći Bolnici kao ni situacija oko žičare. Dubrovnik je oduvijek bio grad diplomacije, apsolutno je uspješan u Hrvatskoj i mislim kako su sve strane pale na tom ispitu. Prljavo rublje se iznosi vani, a Grad je u nepovoljnoj situaciji što je smiješno. Ostali hrvatski gradovi su u financijskim problemima, za razliku od nas koji imamo novac, a Proračun nije prošao. To je jako atipično.

Naglasio bih kako su Zračna luka Dubrovnik i Atlanska plovidba veliki donatori Bolnice, a za blagdan sv. Vlaha ćemo im na ulazu u Bolnicu napraviti jednu simboličnu zahvalu.

'HAJDUK TREBA VIZIJU I SNAŽNOG LIDERA'

- U jeku prosvjeda Torcide pojavili su se navodi kako biste upravo vi mogli pojaviti na čelu Hajduka. Kako biste komentirali prilike u sportu?

Ja sam se rodio u splitskom rodilištu koje se nalazilo pokraj Hajduka i vjerojatno otuda krene ta ljubav. Inače sam veslao u Gusara, a tada su bila četiri stupa sporta: Hajduk, Gusar, Labud i Jadran. Danas je cijeli splitski sport na koljenima. Žalosno je da Hajduk tako propada, no činjenica je kako klub ima problem sa samom bazom i ne smatram kako je Mamić jedini problem. Hajduk treba snažnog lidera s vizijom i upornošću te da on donese desetak milijuna eura godišnje od sponzora.

Prosvjed je bio opravdan, ali isto tako moram napomenuti da se taj otpor prema HNS-u dogodio u Dubrovniku prije dvije godine. Hajduk ima odlične navijače, ima dobre igrače. S druge strane, uprava bi trebala puno više raditi prema centru moći u Zagrebu i dalmatinskim klubovima.

- Kako biste prokomentirali dubrovački nogomet?

Grad Dubrovnik je uspješan grad i dosta toga je napravljeno, međutim u sportu se ipak moglo nešto više napraviti u posljednjih 10 godina. U Dubrovniku postoje dva nogometna kluba nedovoljno dobra, stadion je loš. Dubrovnik bi trebao imati kvalitetniju omladinsku školu te imati kvalitetan stadion za pet tisuća ljudi, a služio bi za nogometne utakmice, ali i koncerte i događanja. Koprivnica, Zadar i Pula imaju prvoligaše, a Dubrovnik nema premda je puno bogatiji grad. Moglo se više uložiti.

Također vjerujem kad bi Dubrovnik imao jedan kvalitetan nogometni klub da bi prosjek gledanosti bio oko tri tisuće, možda više nego što to imaju pojedini prvoligaši. Dubrovčani vole nogomet, ali nažalost situacija je takva kakva jest.

- Biste li prokomentirali ulogu Pera Vićana u dubrovačkom nogometu? Je li ona pozitivna ili negativna?

S njim imam izuzetno korektne odnose, međutim smatram kako se u nekoj bliskoj suradnji ne bismo složili jer je Vićan jaka ličnost, a i ja sam. Jak sam i svoj sam, i upravo iz tog razloga sam odbio da budem predsjednik Gošk Juga prije pet, šest godina što mi je on i ponudio. Moja ideja je također bila da se dva kluba ujedine. Nikada nisam komentirala što i na koji način Vićan radi, ja gledam što ja mogu napraviti, a smatram da sam od njega mogao i bolje, i više. Isto tako me ne zanima što su i kako mogli napraviti bivši ravnatelji Bolnice, ja gledam što ja mogu napraviti.