Razgovarala: Lucija Komaić

Ono što građane najviše zanima, ovisno u kojem dijelu Grad žive, su projekti koji utječu na njihovu kvalitetu života. Kako napreduje Projekt Jadran?

Od strane Hrvatskih voda kroz projekt Jadran za Vodovod je bio raspisan zajednički natječaj, za izvođenje radova u Sustjepanu, Solitudu i Ulici Nika i Meda Pucića. Projekt su zasad 95 posto završeni. Za Sustjepan je izvršen tehnički pregled i dobivena uporabna dozvola. U Solitudu je u tijeku priprema za tehnički pregled, prvi je već bio ovaj tjedan, do kraja mjeseca će se utvrditi mogući nedostatci i projekt će biti uskoro završen. Što se tiče Šetnice Nika i Meda Pucića, tu je završeno sve ono što se moglo završiti do sezone. Ostala su još minimalna prespajanja cjevovoda vodoopskrbe i rješavanje pitanja gravitacionog kolektora oko hotela Kompas, što će biti usklađeno sa radovima na obnovi hotela.

Kolika je vrijednost tih projekata?

S dodatnim radovima dođe se do iznosa od oko 25 milijuna kuna, koliko je uloženo od strane Vodovoda, Ministarstva, Svjetske banke i Hrvatskih voda. Slijedi rješavanje priključaka, gdje nisu riješeni, potpisan je ugovor s potrošačima. To je u tijeku, kada se dovrše potrebne radnje, riješit će se i to pitanje. U Nika i Meda Pucića imamo minimalne dodatne priključke, tu je bila stvar rekonstrukcije i sanacije postojeće mreže i ugradnja novog cjevovoda radi sigurnosti probijanja kanalizacijskih voda na glavna gradska kupališta. Pored navedenih projekata kroz projekt Jadran koji traje do kraja naredne godine bit će dovršeno nekoliko projekata kao Pročistač u Orašcu, sustav Prijevor-Obuljeno, sustav Trsteno i dio sustava između Štikovice i Velikog Zatona. Iz fonda projekta Jadran financirat će se izrada projektne dokumentacije za projekte koji će se realizirati iz fondova EU. Sveukupna vrijednost osnovnog i dodatnog Ugovora koji će se potpisati po ovom obrascu je preko 80 milijuna kuna.

Dakle, građani se sada mogu bezbrižno kupati?

S ovim projektima smo dobili veliku sigurnost korištenja plaža u Uvali, Solitudu. Usput je napravljena i obnovljena javna rasvjeta i drugi sadržaji. U suradnji s Gradom Dubrovnikom na šetnici je odrađen cijeli niz zahvata uređenja, proširenja, postavljena je privremena ograda, čime je početno riješena sigurnost pješaka koje prije nije bilo. Na šetnici je i Grad izdvojio značajan iznos sredstava za finalno uređenje, koje će se potencijalno nastaviti u ovisnosti o mogućnostima proračuna. Grad i Vodovod po nalogu gospodina gradonačelnika koji se za to zalagao, koordinirali su i sve druge aktivnosti kojima je cilj bio ukupno stanje okoliša dovesti u red i ukloniti sve nedostatke. Dorada će uvijek biti. Ali ono što se moglo temeljno kvalitetno napraviti i zamijeniti novim, napravljeno je. Za sva tri sustava, pored izgradnje kanalizacije, u dogovoru s Gradom, Svjetskom bankom i Ministarstvom, uz pomoć Vodovoda zamijenjene su sve vodoopskrbne cijevi i dobar dio priključaka koje je trebalo mijenjati. 

Kako napreduju radovi na kanalizaciji u Zatonu?

Radi se o podsustavu odvodnje Štikovica, Mali i Veliki Zaton, to je ukupni sustav gdje je na cijelom potezu napravljeno šest novih crpnih stanica koje su preduvjet izgradnje kanalizacijskog sustava na tom potezu. Napravljen je dio gravitacijskih i tlačnih kanala u Malom Zatonu, dok je u potpunosti ranije završena mreža u Velikom Zatonu, sve do spoja na budući pročistač. Veći dio ovih zahvata financirao se sredstvima različitih ministarstava i Grada Dubrovnika.

Pročistač Orašac 

Pročistač Orašac je centralni uređaj koji će prikupljati otpadne vode od Štikovice, Velikog i Malog zatona do sustava Orašac Zapad i Orašac Istok, kad budu gotovi. Za taj je dio u potpunosti riješena projektna dokumentacija i ishođene građevne dozvole. To nije ni bilo moguće realizirati kroz Projekt Jadran, koji je imao vremensko ograničenje, ali i obim raspoloživih sredstava, iako su i Orašac Zapad i Orašac Istok kao takvi nominirani. Međutim, procjenom stanja i sagledavanjem naših financijski i tehničkih mogućnosti, nismo se mogli upustiti u navedene projekte jer tada nisu imali niti potrebne dozvole. 

Bilo je nemoguće započinjati radove na svim mjestima, vidimo koliko je projekata u tijeku, međutim ti su projekti kojima predstoji realizacija kandidirani na Europske fondove, a planirani početak tih projekata je kraj listopada 2015. 

Koliko je vrijedan pročistač u Orašcu i kad bi mogao biti gotov?

Vrijednost projekta je oko 9 milijuna kuna, radovi su u tijeku, ishodovana je sva dokumentacija, a predviđeni kraj radova je početak naredne kalendarske godine, nakon čega slijedi povezivanje Štikovice, Malog i Velikog Zatona u taj sustav te izgradnja priključaka, što će biti ogromni zahvat za iduću godinu. 

Dakle, na izgrađeni sustav radit će se gravitacijske i tlačne kanale da se na njih vežu svi priključci kako bi se svi ljudi mogli priključiti na taj sustav. 

O kojim se tu vremenskim rokovima radi?

Očekujemo da će do idućeg ljeta svi krucijalni objekti i sve što bude od interesa građanstva, mjesnih odbora i lokalne zajednice, biti priključeno na ovaj sustav i da će se pročistač staviti u potpunu funkciju. Za uhodavanje sustava potrebno je određeno vrijeme od nekoliko mjeseci, jer se radi o jednom kompleksnom sustavu, a samo puštanje u rad nije baš jednostavno. Ali mi smatramo da će do idućeg ljeta sva ova naselja istočno od pročistača biti prikopčana uz nastavak rada na sekundarnim mrežama i priključcima, nakon čega slijede pripreme za realizaciju podsustava Orašac istok i Orašac zapad u okviru ove aglomeracije.

Što se tiče spomenutih projekata koji su pri kraju realizacije, kakva je bila dinamika radova, jesu li ispoštovani rokovi?

Jesu, u priličnoj mjeri, ali uvijek se dogodi kašnjenje od nekoliko mjeseci. Mi smo morali pratiti dinamiku projekta Jadran, koji trebao trajati do kraja godine, ali je rok produžen i trajat će do rujna 2015. To nam je bitno pomoglo da možemo završiti neke projekte koje smo počeli, i ne samo one koje smo počeli. 

Biljni pročistač Trsteno

Kanalizacija Orašac-Trsteno rješava se jednim zasebnim biljnim uređajem, za koji smo dobili donaciju Svjetske banke. Cjevovodi i crpne stanice financiraju se prema analogiji projekta Jadran. Riješena je lokacija na kojoj će se projekt izvesti, raspisan je natječaj, otvaranje ponuda je sljedeći mjesec. Time će se riješiti kanalizacija Trsteno, ali i sporna vodoopskrba koja se spominjala desetljećima. Osim što je nemaju svi, oni koji imaju vodu, a priključeni su na njihov interni sustav, s ovim projektom će dobiti adekvatne priključke na kontrolirani sustav.

Rješava se Trsteno u kompletu, dakle sanacija vodoopskrbe, izgradnja novih vodova kojih nema i rješavanje pročišćavanja kanalizacije potpuno novom tehnologijom, biljnog uređaja, kakva se već koristi u dosta susjednih država. Posebna vrsta bilja prerađuje otpadne vode, a na kraju se dobiva čista, gotovo sto posto pročišćena voda, koja će se koristiti za zalijevanje arboretuma ili neke druge komunalne svrhe. 

Što je s Brsečinama, rubnim mjestom područja Grada Dubrovnika?

Ako gledamo administrativno područje Dubrovnika, praktički mogu reći da nema mjesta koje nije obuhvaćeno projektima vodoopskrbe i kanalizacije. U Brsečinama nažalost mreža nije u potpunosti dovršena, ali i tu se planira početak radova u narednom mjesecu ove godine. Ako se pročistač u Trstenom pokaže kao zadovoljavajući i adekvatan, kao dobro rješenje, kroz nekoliko godina ići će se na ugradnju biljnog uređaja i u Brsečine. 

Dakle, sve ste na tom potezu obuhvatili planovima?

Ako gledamo geografski, ni jedno naselje nije zanemareno, ni jedno naselje nije ispušteno iz planova i vida. Neki će imati vodu i kanalizaciju godinu ranije, neki godinu kasnije. Ali ako gledamo koliko posljednjih desetljeća neka od ovih naselja nisu imali vodu, ni kanalizaciju, onda mislim da zbog razmaka od nekoliko godina nitko ne bi smio imati moralno pravo reći da se nekoga zanemaruje, zapostavlja ili da se nekoga stavlja sa strane kad su u pitanju projekti. Inicijative Gradonačelnika, zaključci Gradskog vijeća i planovi Vodovoda. Sve to ide u smjeru sveobuhvatnosti i rješavanja svih administrativnih područja Grada po logičnom slijedu i sukladno pripremljenoj dokumentaciji i financijskim mogućnostima.

Kakva je situacija s Lozicom?

Što se tiče kanalizacije, u Lozici je već ugrađen dio gravitacijskog kolektora u Jadransku cestu. Očekujemo odobrenje sredstava Hrvatskih Voda jer smo imali problema s izvođačem, očekujemo nastavak tog projekta gdje bi se riješila također crpna stanica i gdje bi se posebnim tehnologijama, pomoću posebnih crpki, svi oni koji su ispod magistrale mogli prikopčati na taj vod i tlačiti kanalizaciju prema podmorskom cjevovodu i onda dalje na pročistač Lapad. Dakle, oni bi ostali u postojećoj aglomeraciji Grada Dubrovnika. 

Za Lozicu, Vrbicu i dio Štikovice čekamo još kreditna sredstva Hrvatskih voda. Time se rješava i pitanje sigurnosti vodoopskrbe. Završetkom tog projekta Gruž će imati dvostruku mogućnost opskrbe, preko tunela Srđ i podmorskim cjevovodom s kojim se sad snabdijeva Lozica, dok nam slijedi spajanje dionice od Termoterapije do Mirinova, ispod mosta. Kad se izgradi spomenuti spojni cjevovod, voda će moći ići i tim smjerom iz vodospreme Komolac i moći će napajati Gruž u slučaju nekog problema u tunelu. Vodoopskrba kruzera će biti znatno sigurnija, a navedenim naseljima će se poboljšati sustav vodoopskrbe.

Koliko u Dubrovniku ima tih aglomeracija?

To je pojam koji definira područje sakupljanja fekalnih voda koje je vezano za jedan uređaj za pročišćavanje. Danas imamo samo jednu aglomeraciju, radi se o aglomeraciji Dubrovnik, koja je temeljena na pročistaču u Lapadu. Mi ćemo dogodine imati dvije aglomeracije, to će biti Orašac, dakle sustav vezan za pročistač koji se nalazi između Zatona i Orašca. Nadam se da ćemo do kraja iduće godine imati i aglomeraciju Trsteno, jer će samo naselje biti vezano uz pročistač Trsteno. Nakon toga slijedi nastavak, to će u budućnosti biti otoci, aglomeracije Lopud, Šipan i Koločep na administrativnom području Grada Dubrovnika.

Koja mjesta sve obuhvaća aglomeracija Dubrovnik?

Sustav Dubrovnik obuhvaća sve od Mokošice, a sad će tu biti i Lozica kad bude napravljena, zatim područje Komolca, Sustjepana, Starog Grada, Lapada, Gruža pa sve do granice sa Župom dubrovačkom. Bosanka je nešto posebno, možda ona bude zasebna aglomeracija, vezana za biljni uređaj ili kopčanje na sustav preko kojega će funkcionirati projekt golf na Srđu.

Kakva je situacija sa Starom Mokošicom?

Trenutno se rješavaju imovinsko-pravni odnosi, ishoduju se potrebne dozvole. Projekt je napravljen relativno davno, trebalo je neke stvari nadopuniti i tehnički riješiti te uskladiti s novim pravilima. To je u pripremi i također je kandidirano za europske fondove i realizirat će se u narednom periodu.

Kako napreduju radovi u Prijevoru i Obuljenom?

To je jedan od najkrupnijih projekata, u vrijednosti od oko 30 milijuna kuna. Rekao sam da je to zgoditak na lutriji za te građane, koliko god su pretprili zbog izvođenja radova. Meni je žao, ali tamo kad se radi, to je uski prostor, uskih cesta, jako su teški uvjeti gradnje, podvodni uvjeti, injektiranje... Sve to stvara ogromne troškove, ali po završetku tu ćemo riješiti kompletno sustav Prijevor – Obuljeno. Rok je 15. rujna, međutim, uvijek se malo kasni, možda će još mjesec dana potrajati radovi, ovisno o vremenskim i svim drugim uvjetima. Ali, i taj projekt se završava.

Komolac je i dalje na čekanju?

U Komolcu smo imali završen projekt i građevinsku dozvolu, međutim zahtjev Mjesnog odbora i građana bio je da to nikako ne ide cjevovodom preko mosta, tako da smo taj projekt zaustavili. Nakon toga su se pojavili i drugi određeni razlozi što je zahtijevalo izmjene i dopune projekta. Znamo da je u planu proširenje Marine. Kada budemo imali sve te elemente i kompletnu sliku budućeg stanja, onda ćemo krenuti u doprojektiranje. Mislimo da će to ići vrlo brzo jer je većina trasa riješena. To je također prijavljeno za EU fondove. 

Naravno, tu će se ići i prema Šumetu, sve do granica dokle bude realno mogućnost isplativosti i ostalog. To je što se tiče kanalizacije ovog dijela Rijeke dubrovačke. Sustjepan je riješen, slijede još uhodavanje, određene dopune i priključenja građana koji do sada nisu bili priključeni. 

Koje projekte odrađujete na užem gradskom području?

U Gružu su tijekom sanacije cesta zamijenjeni mnogi cjevovodi, vodoopskrbe i odvodnje, tako da u samom Gradu imamo još nekoliko manjih ulica koje još nisu završene, ali to je nešto što Vodovod radi u vlastitoj režiji, od naknade za razvoj. Svake godine odradi dvije, tri ulice, onoliko koliko je u mogućnosti. 

Najvažnije što slijedi u budućnosti je izgradnja novog pročistača za kanalizaciju, sukladno potpisanim sporazumima s EU. Teško je uopće govoriti koliko će to koštati, moguće je da iznos bude preko 100 milijuna kuna. Pročistač je smješten je u Uvali Lapad i imat će potpuno novi mehanički dio te će mu biti dodana biologija. Sukladno regulativama Europske unije, sva naselja, sve anglomeracije od preko 10 tisuća stanovnika, moraju imati biološku preradu, nakon čega se u popriličnoj mjeri pročišćena voda ispuštati u more. 

Koji su rokovi regulativa Europske unije?

Do 2018. je rok za velike gradove, iznad 10 tisuća stanovnika, a za manja naselja 2023., do kada se mora riješiti kanalizacija svih naselja preko 2000 stanovnika. Ispod toga je interna stvar jedinice lokalne samouprave, hoće li se ili neće baviti time. 

Što se tiče vodoopskrbe, sva naselja preko 50 stanovnika moraju imati riješenu vodoopskrbu do te godine. 

Što se može dogoditi ako Hrvatska ili Dubrovnik ne ispoštuju te rokove?

Hrvatska će morati plaćati penale, nije još definirano kako. Ne zna se hoće li to biti Hrvatska Vlada, Grad Dubrovnik, Vodovod, ali u svakom slučaju, neće biti dobro ako nam se to dogodi, tko god plaćao. Mi moramo do 2018. imati pročistač za kanalizaciju i on je kao takav također prijavljen za EU fondove. 

Imate jako puno projekata prijavljenih za fondove Europske unije. Kolika im je ukupna vrijednost?

Što se tiče EU fondova, u tijeku je potpisivanje sporazuma s konzultantskom tvrtkom koja je odabrana postupkom javne nabave, prema uvjetima Svjetske banke, jer se financiranje provodi kroz projekt Jadran. Za vrijednost od 8 i po milijuna kuna, moraju se napraviti sva projektna rješenja, ishodovati sve dozvole, koje se tiču EU projekta. Ukupno je prijavljeno nekih 30 projekta, u vrijednosti od 350 milijuna kuna. Dokumentacija mora biti gotova kroz godinu dana. Pobijedila je konzultantska tvrtka Hidro Projekt Ing, koja je bila najpovoljnija na natječaju i koja je dostavila svoje referentne liste. S njima će do 1. rujna biti potpisna ugovor. U sklopu tih projekata su pročistač za kanalizaciju i pročistač za vodu na Ombli. To su dva ključna projekta. Pored njih uvršteni su svi drugi koje je potrebno rješiti u naznačenom roku.

Dakle, odustajanje HEP-a od investicije na Ombli nije se toliko odrazilo na izgradnju pročistača za vodu, samo čekate sredstva EU?

Pročistač će se možda početi raditi i prije. Mi smo već, neovisno od projekta EU, izvršili mnogo priprema, imamo napravljen pilot projekt, izrađene studije. Pojavio se problem prilikom odabira same lokacije budućeg pročistača. Završen je elaborat povoljnosti lokacije, čak smo do tu došli, koji je pokazao kako je najpovoljnija lokacija na samom izvorištu Rijeke Omble, uz crpnu stanicu. Lokacija koju smo zajedno s HEP-om prvotno odabrali i razmatrali, činila se kao najpovoljnija, ali se pokazalo da bi ona zahtijevala dodatna održavanja, što bi građanima kasnije bitno utjecalo na cijenu vode. 

Želimo to raditi na lokaciji gdje će građanima biti najpovoljnije, a ne gdje će nama biti najlakše. Želimo da taj projekt bude maksimalno racionalan. Od početnih procijenjenih 150 milijuna, došli smo do iznosa ispod 50 milijuna kuna. Želimo da troškovi održavanja budu što minimalniji. Zato smo potrošili puno vlastitog truda i vremena, angažirali mnogobrojne tvrtke, da napravim sve moguće elaborate koji bi ukazali koje je najpovoljnije, najracionalnije i najoptimalnije rješenje.

Kako je moguće da započnete izgradnju pročistača bez sredstava EU?

Neovisno do EU, postoji mogućnost da s postojećom dokumentacijom, koja je adekvatna idejnom projektu, krenemo već sad u raspisivanje natječaja za glavni projekt i izvođenje i nakon dobivanja lokacijske dozvole krenemo u raspisivanje natječaja. U pregovorima s Hvarskim vodama i s ljudima koji o tome odlučuju, između ostalih se aktivno uključio i gradonačelnik. Zajedničkim naporom pokušavamo započeti projekt nešto ranije obzirom na njegovu pripremljenost i značaj za sve građane Grada. 

Što će Dubrovnik dobiti realizacijom pročistača za vodu?

Grad, gradonačelnik i mi u Vodovodu mislimo da je upravo pročistač najvažniji od svih projekata. Mislim da će generacija koja to riješi, bez obzira o kome se radilo, biti zapisana u povijest, jer se radi o jednoj od najpozitivnijih stvari koje će se Dubrovniku dogoditi, obzirom na sve probleme oko zamućenja vode koje građani imaju. 
Da je lako, nije, da je jeftino, nije. Na prste jedne ruke se mogu izbrojati gradovi koji imaju pročistač za vodu. Nemaju ga Split, Zadar, Šibenik, Rijeka, dok Pula ima jedan mali. Izgradnjom pročistača i tu bismo na neki način bili najnapredniji. Nastojat ćemo da se ti radovi odvijaju u narednoj godini. Pročistač rješava sva eventualna zamućenja, zagađenja i predstavlja jednu sigurnost od bilo kakvih vanjskih namjernih ili slučajnih utjecaja na kvalitet vode koju pijemo, njegovom izgradnjom uporaba klora se svodi na minimum, troškovi održavanja ukupnog sustava Vodovoda bitno se smanjuju.

Što je s Gornjim selima? Političarima su često puno usta upravo tih Gornjih sela po pitanju vodoopskrbe. 

Gornja sela Orašca projekt je u vrijednost oko 21 milijun kuna, dok je vrijednost projekta izgradnje mreža još 5 milijuna kuna. Mreže smo radili vlastitim sredstvima, dok glavnu trasu i objekte radimo u suradnji s Hrvatskim vodama. Ako bude dodatnih zahtjeva građana za proširenjem mreža, gradit će se sukladno mogućnostima. Radi se o selima Ljubač, Gromača, Kliševo, Mrčevo, Mravinjac i Riđica. U tijeku je izgradnja glavnih objekata sustava.

Napravljena je vodosprema na Gromači. Slijedi najvažniji i najskuplji objekt, crpna stanica Orašac s popratnim objektom, vodospremom, crpnom stanicom i pristupnom cestom. U rujnu počinje izgradnja. Riješili smo imovinsko – pravne odnose, koji nisu bili jednostavni, imali smo velike troškove i dugotrajne procedure koje uspješno privodimo završetku.

Posljednjih dana u medijima su istupali HDZ i njihovi predsjednici mjesnih odbora koji su, kako kažu, nezadovoljni. Zbog čega negoduju i što je to što im Vodovod nije napravio?

Cijelo vrijeme maksimalno smo nastojali biti korektni s ljudima. Ne vidim uopće razloge za nezadovoljstvo, kojega naravno uvijek može biti. Svaki od njih može doći u Vodovod i reći što je to što mu nismo napravili? Jer, ako bismo nabrajali ono što smo napravili, onda bi se tu našlo toga jako puno. Od dodatnih asfaltiranja, proširenja, priključaka, dodatnih vodova koji nisu bili u projektu. Možda smo nekad u cilju da pomognemo ljudima čak i prelazili okvire zakona i poslovnih uzusa, za što bi nas se moglo prozvati više,nego za sve ostalo, jer znamo da je to područje nažalost nerazvijeno i kako je ljudima potrebno pomoći. U tom smislu je djelovao i podupirao nas i Grad i gospodin Gradonačelnik. Uvijek smo imali taj faktor u vidu i udovoljavali potrebama svih ljudi koji su nam se obraćali. Nastojala se ispuniti svačija želja u okviru financijskih mogućnosti.

Znamo da u samom Gradu ima jako puno neriješenih priključaka, slabih tlakova, nekvalitetnih cijevi, puknuća, prekida, nedostatka tlaka, dakle ni u samome Gradu nije sve savršeno. Međutim, kad se završi sustav Gornjih sela, vidjet ćete da će apsolutno sve biti pokriveno i kvalitetno. Nikoga se nije zanemarilo, nikoga se nije ostavilo, napravljeno je sve po najvećim mogućim standardima, postavljene su dodatne cijevi za sustav daljinskog nadzora, rasvjeta. Tako da me čude izjave, pogotovo nekih pojedinaca, koji kažu da su nezadovoljni, pogotovo ako se povuče paralela da ni u Gradu koji je nešto značajniji na listi prioriteta nije sve savršeno.

Da li je Država mogla napraviti više, proširiti cestu ili nešto, mi to ne znamo. Ali Grad i Vodovod, za ono što su u mogli napraviti u svom djelokrugu i u okviru svojih mogućnosti, apsolutno su sve napravili.

Kad će projekt Gornjih sela biti gotov?

Trebalo bi biti gotov sljedeće godine. Sukladno dinamici financiranje Hrvatskih voda, što se s Vodovodom provodi u omjeru 90:10. Uz to što Vodovod plaća PDV i rješava sve imovinsko- pravne poslove te plaća naknade za zemljište ljudima, koje često nisu male. Uzimajući u obzir sve druge nabrojane projekte koji su u tijeku, mislim da Vodovod može spremno izjaviti da će već iduće ljeto voda stići u Gornja sela i da se neće stati dok se projekt ne završi u potpunosti, a to se očekuje krajem iduće godine, što je sukladno potpisanim ugovorima s izvođačem radova i Hrvatskim vodama. 

Jeste li u tom projektu naišli na probleme i koliko su kasnili radovi?

Bilo je tegoba, kašnjenja oko asfaltiranja, dovršavanja nekih dionica. Ja se i ovim putem ispričavam u ime Vodovoda svima koji su trpili zbog toga. Međutim, treba uzeti u obzir da smo ove godine čekali sedam mjeseci prvu tranšu sredstava Hrvatskih voda. Od 1. prosinca 2013. do 1. lipnja 2014. ni jedna lipa nije uplaćena, tako da je svo financiranje prebačeno na Vodovod. 

Mi smo preopterećeni investicijama posljednje dvije godine. To nije nulti razlog, ali prenapeti smo s radovima s jedne strane, dok je s druge strane Vodovod zadobio neke naslijeđene financijske udarce. Prošle smo godine platili koncesiju koju nisu plaćale neke prethodne uprave Vodovoda, nisu važna imena, to je nebitno. Ali morali smo platiti nešto što smo naslijedili u iznosu od 4,5 milijuna kuna, odlukom Upravnog suda i Ministarstva financija.

Druga stvar je što smo tvrtki Pomak morali platiti ranije nastali dug koji inače nije bila izvorna obveza Vodovoda od 4,5 milijuna kuna. Sam taj iznos od 9 milijuna kuna strašno utječe na poslovanje Vodovoda. Bilo je pitanje zašto smo u gubitku, evo jednog malog dijela odgovora. 

Jeste li očekivali takve financijske udarce zbog nečega za što niste krivi?

Pretpostavljajući da će se dogoditi dio ovih stvari koje su prijetile, bili smo oprezni u prošloj godini s određenim odvajanjem financijskih sredstava za zahvate, zato gubitak nije bio još i znatno veći. Da nismo to imali na umu kao mogućnost, gubitak od milijun i 700 tisuća kuna bio bi znatno veći. Jedan i drugi financijski udarac su strašno utjecali, zato se sustežemo i zato možda nismo u mogućnosti brzo odgovoriti na sve zahtjeve građana, ali iz priloženog se vidi da se trudimo, da sveobuhvatno napravimo puno toga. 

Vodovod također iz sredstava naknade za razvoj koje prikuplja kroz cijenu vode financira vraćanje „starih“kredita u iznosu od oko 100 milijuna kuna, za projekte Elafiti, Osojnik, Pobrežje, Trsteno, Pobrežje, rekonstrukcija crpne stanice Ombla... Iz preostalih sredstava Naknade za razvoj financira realizaciju manjih projekata na području Grada i vraćanje kredita za projekte započete kroz Projekt Jadran kroz kojeg će se do kraje njegovog trajanja, a to je konac 2015. realizirati blizu 100 milijuna kuna projekata. Ako se tomu pribroji najava realizacije prijekata kroz EU fondove u narednih sedam godina u visini od 350 milijuna, onda se dolazi do stvarnog stanja ulaganja koje nije zabilježeno u povijesti ove tvrtke.

Najvažniji produkti svih ovih investicija će biti pročistač za vodu na izvorištu Ombla i izgradnja novog pročistača za fekalne vode koji će biti garancija visokog standarda ove djelatnosti na našem području i sigurnosti i kvalitete življenja naših građana i svih turista koji nas posjećuju.

Koji su još novi projekti na kojima radite?

Napravljeni su novi projekti vodoopskrbe za naselja Šumet, Prijevor, Tor, Knežica i tako dalje. U Rijeci dubrovačkoj ima jako puno zahtjeva. Napravili smo projekt sanacije starog cjevovoda, od Komolca do ulaza u tunel. Da imamo rezervni tlačni cjevovod, u slučaju da se što dogodi, da imamo jednu sigurnost. Izradio se projekt sanacije tunela. 

Kakva je situacija s tunelom koji ide kroz Srđ? Tko će to financirati?

Ne znamo tko će financirati, ali važno je da se projektno pripremamo, možda bude išlo i kroz fondove. Mi moramo to rješavati nevezano uz golf, i bilo što drugo. Tamo postoji mogućnosti urušavanja, da se dogodi situacija da ne možemo uopće doprijeti do nekih točaka. Sad je tunel prohodan, ali pojedine dionice su vrlo kritične i trebalo bi ih sanirati. Ako gradimo pročistač, moramo sanirati i kanal koji je poluotvorenog tipa. Ako nam prodru u kanal bilo kakve procjedne vode, bilo kakvog sadržaja, onda uzalud pročišćavamo vodu. 

I moramo također sanirati naše podzemne vodospreme, koje su isto tako podložne prodiranju procjednih voda. Sve je to nešto što nas čeka. 

Koje je točno područje na kojem tvrtka Vodovod Dubrovnik djeluje?

Vodovod Dubrovnik d.o.o. koncesionirana je tvrtka za pružanje usluga vodoopskrbe i odvodnje. Trenutno usluge vodoopskrbe pruža na području Grada Dubrovnika, općine Župa dubrovačka, općine Dubrovačko primorje i općine Ston. Usluge skupljanja i prerade otpadnih voda pruža samo na području Grada Dubrovnika. Odlukom Vlade RH od prije nekoliko mjeseci određeno je 20 „uslužnih područja“ na području Republike Hrvatske. Ovom Odlukom predloženo je da u sastav našeg područja pored navedenih općina i Grada uđe i Općina Konavle. Ovim uslužnim područjem bi upravljao Vodovod Dubrovnik, nakon preuzimanja svih sastavnica koje sačinjavaju predmetnu djelatnost na ovom području. Odluka bi se trebala u potpunosti početi primjenjivati od 1. siječnja 2016.godine.

Jesu li i druge, susjedne Općine sudjelovale u Projektu Jadran?

Vodovod je kroz projekt Jadran započeo i u dobroj mjeri uspio dovršiti sustav odvodnje u Kuparima. Iz vlastitih sredstava i ugovorom definiranog načina sufinanciranja s općinom Župa u potpunosti je rekonstruirana i stavljena u rad C.S. Čelopeci i još tri manje hidroforske stanice koje su znatno poboljšale kvalitet vodoopskrbe u naseljima općine. Rekonstruirano je nekoliko starih cjevovoda i izgrađen velik broj priključaka. Ocjenjujemo vrlo pozitivno suradnju sa općinom Župa dubrovačka.

Vodovod i Dubrovačko primorje

U općini Dubrovačko primorje je također sanirano nekoliko kilometara cjevovoda u više naselja. Posljednja od investicija Vodovoda i Općine se odnosila na rekonstrukciju magistralnog cjevovoda u naselju Slano od više stotina metara i nekoliko desetaka priključaka. U pripremi je također izrada projektne dokumenatcije za naselje Doli i naselje Majkovi s uključenim naseljem Ratac i Dubravica.

Vodovod i Općina Ston

U općini Ston se također radila sanacija – rekonstrukcija nekoliko cjevovoda u naselju Hodilje, Žuljana i širem području naselja Ston. U pripremi su početak radova na izgradnji kanalizacije Mali Ston-Hodilje-Luka, gdje će se odraditi i rekontrukcija vodoopskrbne mreže u istim naseljima. Pored ovog u pripremi su i projekti aktiviranja vodozahvata „OKO“, vodoopskrbe naselja Zamaslina i ostalih naselja koja nisu obuhvaćena vodopskrbom.

Sve projekte koji su bili prihvaćeni od strane Hrvatskih voda, a odnose se se na susjedne općine prijavili smo na financiranje od strane EU fondova. Pretpostavljamo da će dio njih zbog značaja biti prihvaćen i uskoro realiziran. Suradnju sa općinom Ston i Dubrovačko primorje također ocjenjujemo pozitivnom. Općina Dubrovačko primorje uvela je naknadu za razvoj u minimalnom iznosu što je dobar napredak. Ovakva Odluka bi se trebala uvesti i u općini Župa durovačka i u Općini Ston kako bi se olakšalo financiranje navedenih projekata.

U proljeće ove godine dogodilo se zagađenje izvorišta Ombla zbog radova na istraživanju vode u susjednoj općini Ravno. Istraživanja su rađena bez prethodne obavijesti i znanja Vodovoda Dubrovnik i Grada Dubrovnika. Kako je to na kraju završilo?

Nakon analize događaja i kontakta sa općinom Ravno, Gradonačelnik je na zajedničkom sastanku predložio da se u koordinaciji Vodovoda, Hrvatskih voda i općine Ravno iznađe rješenje vodoopskrbe naselja Ivanica, uz uvjet izgradnje sustava odvodnje otpadnih voda s kontroliranim ispuštanjem u odgovarajući recepijent. Smisao ovog prijedloga se sastojao u pomoći susjednoj općini u rješavanju pitanja vodopskrbe, ali i izgradnji sustava fekalnih i oborinskih voda koje nastaju na području s kojeg sve vode kroz zemlju dolaze na izvorište Ombla. Na ovu temu održano je više sastanaka i izrađeni su projektni zadaci za vodoopskrbu i za odvodnju. U tijeku je odabir projektanata za izradu idejnih projekata. Realizacija projekata će biti financirana od strane općine Ravno, Hrvatskih voda, EU fondova, a Vodovod ima ulogu koordinatora projekata. Završetkom ovog projekta pored rješavanja vodoopskrbe susjedne općine, Grad Dubrovnik će dobiti veliku sigurnost u smislu zagađenja glavnog izvorišta Ombla.

Vodovod je tvrtka koja je dobila HACCP certifikat. Što to točno znači? 

Vodovod je certificiran kao tvrtka koja primjenjuje HACCP, to nije nešto što se dobije pa se drži na zidu, nego treba u to puno ulagati i održavati takvo stanje. Znatno smo poboljšali kompletan sustav analize zaštite i kvalitete, uloženo je više milijuna kuna u sustave kloriranja, ugradnju nove opreme, analizatora, sigurnosnih uređaja, neutralizatora. U zadnjih godinu ipo dana sustav je bitno promijenjen i znatno poboljšan. Nabavljeni su novi uređaji za detekciju klora u svim sustavima, a djelatnici Vodovoda svako jutro na rubnim područjima i u samom Gradu s njima provjeravaju kakva je voda. Građani mogu imati jednu dodatnu sigurnost da voda nije preklorirana ili podoklorirana. Provjerava se salinitet i drugi parametri. U suradnji sa Zavodom za javno zdravstvo povećan je obim analiza i poštivaju se sve zakonske norme i pravilnici, o čemu brine više visoko obrazovanih djelatnika laboratorija.

Dakle, građani mogu biti bezbrižni po pitanju vodoopskrbe? 

Kompletan sustav vodoopskrbe danas izgleda potpuno drugačije nego što je izgledao prije nekoliko godina. Što se tiče odnosa s građanima, smatramo da se uvijek mora još više brige posvetiti potrošačima. Od naših djelatnika se očekuje poštivanje gesla da je potrošač uvijek u pravu. Našim korisnicima uvijek treba izaći u susret i pokušati pomoći u slučaju kvara, bilo kakvih manjkavosti koje se tiču našeg posla za kojeg smo plaćeni i koncesionirani. 

Počeli smo uvoditi sustav daljinskog očitavanja potrošnje. Jedini smo Grad u Hrvatskoj koji to provodi sustavno. U drugim gradovima je to paušalano ili u režiji privatnih tvrtki, po kvartovima. Mi smo postavili jedan sustav na koji, moglo bi se reći, polažemo autorska prava radi individualnog pristupa i koji se pokazao vrlo kvalitetnim što pokazuju ankete među građanima.

Koliko je sustava za daljinsko učitavanje već ugrađeno i što građani dobivaju s time?

Ugrađeno je već blizu 2000 priključaka u stambene zgade, a imamo zahtjeve za još preko 5 tisuća. Našim unutarnjim preustrojem, poboljšanjem organizacije, zapošljavanjem novih djelatnika, taj će se sustav još ubrzati. Razvili smo nešto gdje smo htjeli udovoljiti zakonskim uvjetima, gdje se kaže da se voda ne može adekvatno naplaćivati ako se ne mjeri odgovarajućim načinom. Osim toga, građanima smo dali jednu tehničku mogućnost da na kvalitetan način kontroliraju svoju potrošnju, ali čak i gubitke, puknuća i na to smo ponosni. Nekolicina nas se prilično potrudila da bi do toga došlo na zadovoljstvo svih u budućnosti.

Koje su još novosti u tvrtki Vodovod. Kakvi su vam planovi za budućnost?

Idemo također na poboljšanje sigurnosti crpnih stanica. Sve su pregledane, uvode se određene evidencije. Vodovod više nije ono što je bio i mislimo da ovo nije ni blizu kraj našeg krajnjeg i potrebnog cilja. Mislimo da moramo još jako puno raditi na sustavu daljinskog nadzora i upravljanja, tu ćemo raditi i neke preinake u sistematizaciji i različita druga unaprijeđenja.

Nabavili smo specijalnu kameru s vozilom, to je zakonska obveza, snimanja kanala i cjevovoda, u vrijednosti od milijun i 200 tisuća kuna, a što regulira pravilnik Zakona o vodama, koji uvjetuje da sustavi koji imaju preko 100 KM mreže moraju imati takvu kameru. I to je isfinancirano kroz projekt Jadran.

Na Lapadskoj obali i u ulici Nikole Tesle ne bi trebalo više tako često dolaziti do puknuća?

Promijenili smo niz cjevovoda po Gradu, puknuća, prošle godine je riješena Lapadska obala koja je pucala desetljećima. Ove godine smo riješili dio cjevovoda u Nikole Tesle, do kraja godine će on biti u potpunosti zamijenjen. Temeljito saniramo sve probleme koji postoje već desetljećima, mijenjamo sve što nije dobro i postavljamo jedne sasvim nove standarde u vodoopskrbi. Istovremeno vodimo računa o racionalnom pristupu. Vodovod do sada nije toliko ulagao u neke vlastite luksuze, nekakvu šminku ili vozni park. Do sada smo imali takav pristup, da nismo išli prema takvim ulaganjima, ali moramo pratiti odrađene standarde. U tijeku je izrada projekta nadogradnje zgrade, da se naprave move dvorane, uredi koji sada nisu adekvatni za neke dodjele. To smo također kandidirali za projekte EU. 

Nabavili smo zato veliki kamion s dizalicom i bager, tako da smo jedina gradska komunalna tvrtka koja ima takva sredstva koja mogu poslužiti u raznorazne svrhe, ne daj Bože potresa ili nevolja. Mi ih koristim za svoje potrebe i apsolutno se pokazalo da je to bio pun pogodak i znatno racionalnije rješavamo neke stvari, nismo limitirani vremenom i dogovorom s nekim izvođačem. 

Novi odjel

Idemo u pravcu formiranja jednog novog odjela koji će biti u funkciji kontrole priključaka, da podjedinici sebi ne uzimaju za pravo da diraju u šahtove, ventile, brojila. S druge strane je i kontrola naših gubitaka. Od 1. siječnja 2015. uvodi se obveza plaćanja koncesija za ispumpanu vodu. Ono što nam predstoji kroz EU projekt je i rješavanje pitanja gubitaka, koji su do sada iznosili i do 40 posto. 

Kako riješiti pitanje tih gubitaka vode?

Nabavit će se određena oprema koja je nužna za snimanje, radi onih koji pokušavaju ili će pokušati otuđiti vodu. Ovo nije prijetnja, nego jednostavno tako moramo. Imat ćemo mini-kamere, posebne ultrazvučne uređaje koji će pregledavati postoje li cijevi za koje mi ne znamo u zemlji. Imat ćemo hidrante koji imaju specijalni sustav dojave prilikom svakog ticanja u njih, kada će slati elektronski signal i mi ćemo znati da netko trenutno s njima operira. Sve to zahtijeva vrijeme i novce. Potrajat će, ali idemo u tom pravcu. Ići ćemo i u sanaciju cjevovoda kao i do sada iz vlastitih sredstava sukladno mogućnostima.

Voda je poskupila, kolika je opravdanost toga?

Cijene su nešto gdje je naš utjecaj vrlo mali. Dosadašnja povećanja cijene vode bila su minimalna od strane Vodovoda, to je čisto bilo usklađivanje cijena s našim troškovima, što moramo raditi po Zakonu o vodama. Međutim, znatno su utjecale naknade od strane Hrvatskih voda, koje to opravdavaju s vraćanjem kredita kojim će financirati udio u fondovima koji ima Hrvatska. Jer to nisu 100 posto čisti novci EU, hrvatska sudjeluje s nekih 20 posto. Hrvatske vode su zamislile da će akumulirati sredstva kroz ove naknade, koje su se povećale u dva navrata posljednjih godina te da će s tim novcem vraćati te kredite. 

Kako surađujete s vašim suradnikom u Upravi, Ljubom Medakovićem?

Surađujemo za sada solidno. Mi zapravo kao Uprava nismo striktno podijeljeni po zonama odgovornosti, jer je to nemoguća misija. Svaki dan svatko od nas obavlja različite poslove, i po pitanju kadrova, projekata, investicija, financija. Dogovaramo se i nastojimo donositi odluke konsenzusom. Ponekad se razilazimo u mišljenjima, što je normalno, ali nikakvu važnuodluku ne donosimo ako nismo suglasni. U radu imamo veliku potporu i dobru suradnju sa svim gradskim pročelnicima, Gradskim vijećem i posebno Gradonačelnikom, koji nam daje veliku potporu u rješavanju krupnih izazova i stalno usmjerava u pravcu poboljšanja svih aspekata rada u Vodovodu.

Kad pukne cijev i nestane vode u nekoj ulici, uvijek je neki od vas dvojice tamo, makar u kasnim noćnim satima. Uvijek vas u takvim situacijama susrećemo na terenu.

Da, apsolutno. Trudimo se tada biti s ljudima, da vidimo što se dogodilo i da iz same intevencije nešto naučimo, kako se to ne bi ponovilo. Svaka intervencija je skupa, neugodna i za nas, i za naše građane, zatvara se promet. Zato smo krenuli u radove kao što su bili ovi na Lapadskoj obali ili na Ilijinoj Glavici. Tu smo imali propust od Hrvatskih voda te smo sami financirali velik dio investicije, a radilo se i u kasnim noćnim satima, subotom, nedjeljom. Ne odlazimo tamo radi fotografiranja, nego nam svaka intervencija služi kao odlična pouka za buduća događanja, kako bismo ih izbjegli ili da budu što racionalnija, da uočimo nedostatke u organizaciji i da pospješimo brzinu, autoritetom, iskustvom ili znanjem.

Kakav imate pristup prema građanima?

Jako nas zanima što javnost misli o našem radu. Uvijek cijenimo priliku kontakta s građanima, neusporedivo je koliko surađujemo s građanima u odnosu na raniju praksu. Primamo stranke, saslušamo njihove probleme, a time korigiramo i vlastiti rad. Nastojimo uvijek biti na raspolaganju građanima i provoditi takvu politiku da je potrošač uvijek u pravu. Pokušavam tako usmjeravati i svoje djelatnike. Sada, u slučaju gubitaka, ekstra puknuća, za različite situacije postoje pravila odstupanja koliko se može odbiti od ukupnog iznosa, što do sada nije bio slučaj. Tu nas još čeka uvođenje ISO standarda, s kojim će se definirati sva moguća postupanja u financijskom ili tehničkom dijelu. Naši djelatnici ne moraju razmišljati tko stoji ispred njih, bez obzira o kome se radilo, prema svima treba postupati jednako. Za to se zalažemo i tako postupamo.