HAZU PODRŽAO AMBICIOZAN PROJEKT BEPO: U dolini Neretve otvorio bi na tisuće radnih mjesta

Projekt BEPO je još ranije predstavljen javnosti te je već pozitivno ocijenjen i podržan od strane javnih tijela svih direktno uključenih subjekata, a sada i od akademske zajednice. Aktivno uključuje Ploče i okolna područja s posebnim naglaskom na zaštitu okoliša i održivi razvoj, a podršku je dobio i na Znanstvenom skupu koji je okupio akademsku zajednicu i brojne stručnjake. S obzirom na razvojnu kategoriju koju ovakav projekt obuhvaća, odlučili smo ispitati sve detalje kao i aktualnu fazu realizacije projekta, no valja prvo podsjetiti o čemu je riječ.

Što je BEPO Neretva projekt?

Projekt BEPO Neretva nije prvi put spominjan u hrvatskom medijskom prostoru. Riječ je o ideji koja se formirala još ranije, a predstavljena je i u Pločama na gospodarskom forumu u vrijeme održavanja 16. Maratona lađa.

Zamišljen je kao veliki poslovni park koji bi se prostirao na području dviju država, pa tako u čak dvije tisuće hektara površine obuhvaća općinu Ljubuški u BiH te Općinu Pojezerje i Kulu Norinsku u Hrvatskoj, a indirektno uključuje sva područja u okolici obzirom da mu je osnovni cilj pokretanje održivog gospodarskog razvoja sveukupne gravitirajuće regije u radijusu od 50 kilometara.

Ono po čemu je poseban je ideja u kojoj se objedinjuju četiri bitna sektora, čija prva slova čine i naziv projekta:

Bioenergetski, Ekoindustrija, Poduzetništvo i Okoliš.

Bioenergetski sektor će osigurati energetsku neovisnost putem visokotehnoloških bioenergetskih postrojenja i korištenjem isključivo obnovljivih izvora energije. Njime će se zadovoljiti svi energetski zahtijevi projekta, ali će se stvarati i nova vrijednost koja će se moći i izvoziti. Ujedno, podrazumijeva i centar iz kojeg će se upravljati ovim sektorom s čime se je stavljen naglasak na jasnom i definiranom organizacijskom segmentu projekta.

Ekoindustrija podrazumijeva planirana postrojenja za preradu voća i povrća (sušionica voća i povrća, vinarija, uljara, hladnjače...) koja će moći prihvatiti, preraditi i plasirati sve poljoprivredne proizvode iz Doline Neretve te Hercegovine. Tim otvara šansu za jači razvoj poljoprivrednih djelatnosti karakterističnih za te regije, a osigurava i bolji plasman poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda s tog područja na tržište.

Poduzetništvo će se sastojati od brojnih terminala za prijevoz robe, skladišnih prostora i logističkog centra, koji će novim tehnološkim tunelom s ugrađenim automatiziranim kolosijekom i trasama plinovoda i naftovoda, biti spojeni na lučku infrastrukturu u Pločama. Tako je predviđena izgradnja novih te modernizacija i informatizacija postojećih željezničkih, vodenih i cestovnih mreža te zračnog cargo terminala u svrhu stvaranja važnog međunarodnog pravca gospodarskog, društvenog i ekološkog značaja (budući da se uspostavom ovog prometnog pravca omogućava prijevoznicima skraćeno vrijeme prijevoza, značajno niže troškove, a i samim tim manje ispuštanje CO2 u atmosferu).

Okoliš i visoka ekološka svijest u realizaciji ovog projekta odražava se planiranjem najmodernijih postrojenja koja će u potpunosti reciklirati sav otpad koji nastaje u okruženju. Na taj način će se trajno riješiti problemi lokalne zajednice i regije te osigurati čist okoliš kao najznačajniji preduvjet prihvatljivog gospodarskog razvoja.

Luka Ploče imala bi jako važnu ulogu

Ovakvim futurističkim projektom kako su ga već nazivali, iskoristili bi se maksimalno svi gospodarski, prometni, ali i turistički potencijali na području južne Dalmacije, BiH, a u prometnom smislu i oni Istočne Slavonije preko luke Vukovar, koja predstavlja bitno prometno čvorište u Koridoru 5C te značajnu poveznicu luke Ploče i sjevernog dijela Europe. Ovakvom značajnom ulogom, iskoristio bi se potencijal ovih dviju hrvatskih luka koje bi u ovoj ulozi činile posebnu poveznicu važnog prometnog koridora koji bi skratio put, a ujedno bi imale veliki doprinos u valoriziranju juga Dalmacije i istoka Slavonije.

Tako bi projekt BEPO samo u Vukovaru otvorio 600 radnih mjesta, a u radijusu poslovnog parka BEPO, otvorit će se čak tri tisuće radnih mjesta u brojnim sektorima. Osim toga, B.E.P.O. osigurava više od pet tisuća radnih mjesta u gravitirajućoj zoni koridora. U pitanju su svi profili radnih mjesta, ali i sve strukture poduzetništva, posebice u obliku malih i srednjih poduzeća. Značaj za luku Ploče, prepoznata je i od strane Lučke uprave Ploče čiji su predstavnici na čelu s ravnateljicom podržali i ovaj Znanstveni skup u Zagrebu.

Da je riječ o izuzetnom ambicioznom projektu koji bi mogao maksimalno pokrenuti sve brojne djelatnosti i razvoj regija koje su dugo zapostavljene unatoč potencijalima koje imaju zbog strateške pozicije koja omogućuje plodno tlo za razvoj poljoprivrede, turizma i važnog prometnog sjecišta, govori i činjenica da se investicija procjenjuje na oko 2 milijarde eura. Ujedno, projekt je jedinstven u ideji da omogući objedinjavanje navedenih resursa na ekonomičan i ekološki način, s kojim se čak i potiče očuvanje prirode i zaštita prirodnih vrijednosti ovih područja.  

BEPO razvija i turistički sektor

BEPO u svom projektu nije zanemario turistički potencijal ovog kraja, dapače, taj sektor zauzima posebno mjesto u realizaciji cjelokupne ideje. Svjesni neiskorištenih turističkih potencijala u regiji, predviđaju hotelske resorte unutar parka, kao i trgovačke centre, a objedinjavanjem regija s izrazitim turističkim potencijalom usmjereni su na stvaranju novog turističkog proizvoda kojeg bi usmjerili na područje Dubrovnika, Mostara, Narone i Međugorja. U tom pogledu veliki doprinos će donijeti nove i modernizacija postojećih prometnih mreža koje su također predviđene BEPO projektom. Zaštitom  kulturne baštine te stvaranje novih vrijednosti ,ovaj projekt dobiva posebnu razvojnu opravdanost.

Lokalne zajednice službeno podržavaju i sudjeluju u projektu

Općina Ljubuški, Pojezerje i Kula Norinska već su službeno podržali projekt i aktivno su uključene u njegovu realizaciju. Jednako je i s cjelokupnom lokalnom zajednicom gdje su na Znanstvenom skupu u sklopu socioloških, društvenih i politoloških aspekata izloženi rezultati istraživanja koliko bi ovaj projekt bio prihvaćen od strane lokalne javnosti koje obuhvaća. Iste su svakako prepoznale razvoj i prosperitet svog područja ovim projektom koji u ciljevima stavlja naglasak i na prekidanje depopulacijskog toka i jačanje obrazovnog sektora.

Ujedno, valja napomenuti da je projekt od iznimne važnosti za FBiH, s obzirom na ulazak RH u EU i uspostavu Schengenskog režima koji je smetnja u robnoj razmjeni dviju država. Naime, realizacija takvog projekta omogućila bi negaciju loših učinaka granice budući da će se u sklopu poslovne zone uspostaviti jedinstven granični režim koji će omogućavati brži promet roba i razmjenu rada.

BEPO Neretva je ujedno dobio i značajnu podršku akademske zajednice HAZU iza kojeg stoje brojni stručnjacii znanstvenici koji su u njemu prepoznali veliki potencijal i stratešku važnost.

Za projekt ujedno, kako smo dobili informaciju, već postoji i interes raznih investitora, posebno za polJoprivredu u dolini Neretve.

Loptica je na Vladama dviju država

Postoje i pravne prepreke koje se moraju nadići kako bi se ostvario. Naime, realizacija B.E.P.O. projekta predstavlja složen proces, koji osim ekonomskih i gospodarskih, zahtijeva i niz pravnih akata i postupaka koje je nužno provesti da bi se postigao krajnji cilj zamišljenog projekta. To je osobito važno u svjetlu sagledavanja činjenice da cijelom postupku nužno prethodi ishodovanje odluke o suglasnosti koje tek trebaju donijeti dvije države, Republika Hrvatska i Federacija Bosna i Hercegovina, i međudržavni ugovor.

Poticaj za pokretanje postupka za sklapanje međunarodnog ugovora može dati pojedino državno tijelo iz područja svoga djelokruga, a odluku o pokretanju postupka za sklapanje u konačnici donosi predsjednik Republike Hrvatske, odnosno Vlada Republike Hrvatske.

Svakako je vrijedno napomenuti i da je zemljište gdje bi se prostirao ovaj poslovni park više-manje u vlasništvu jedinica lokalne samouprave i općina, a obzirom na njihovu podršku za realizaciju ovog projekta, sam otkup zemljišta po tom pitanju ne bi trebao predstavljati veliku barijeru.

Prepreka se ogledava i u činjenici da je Republika Hrvatska ravnopravna članica Europske unije za razliku od Federacije Bosne i Hercegovine što bi moglo stvoriti dodatnu barijeru, ali i s druge strane osnažiti funkciju BiH kao nove buduće članice.

Pokretač Projekta je KONZORCIJ NERETVA, dok je za razvoj i pripremu projekta zadužen BRODARSKI INSTITUT d.o.o. iz Zagreba koji ga je izradio s partnerom, Lučkom upravom Ploče.

Brojni znanstvenici i stručnjaci podržali su projekt na Skupu i pozdravili njegovu realizaciju uz zaključak da neosporno potencira zarvoj brojnih segmenata na područjima gdje nisu iskorišteni njihovi potencijali, a detaljniji izvještaj o njemu donosimo uskoro.

Uz to, donosimo i sljedeće priče:

Direktor projekta B.E.P.O. je Ante Zloić s kojim smo također popričali na Skupu i koji nam je pružio detalje o značaju ovog projekta, konkretno, za lokalnu zajednicu Grada Ploča.  

Ujedno, donosimo priču s održanog Skupa gdje ni akademike u raspravi oko ovog velikog projekta nije zaobišla tema TE na ugljen u Pločama koja se dosta kosi s ovim projektom. Ovu temu na Skupu je potaknula Ana Musa koja je također sudjelovala i od koje smo zatražili komentar s ekološkog aspekta obzirom da je u projektu izrazito naglašen. Ujedno donosimo i reakciju akademika po pitanju ove teme.

Od službenih pločanskih predstavnika, na Skupu su sudjelovali predstavnici Lučke uprave Ploče i to Svemir Zekulić, Nena Crljenko Dropulić i ravnateljica Deša Rathman. Od njih smo također doznali detalje projekta.