I AKADEMICI PROTIV TE U PLOČAMA? Poručili Musi: Pošaljite nam dopis, službeno ćemo se očitovati (FOTO)

Autor: Ljubica Foškulo Autori fotografija: , Ljubica Foškulo
Na Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti u Zagrebu, u srijedu je održan Znanstveni skup koji je okupio akademsku zajednicu, predstavnike lokalnih zajednica, lučkih uprava, a na njemu su bili nazočni i veleposlanik Indonezije u Hrvatskoj Agus Sardjana i predstavnici kineskog veleposlanstva. Od predstavnika iz Ploča sudjelovali su Lučka uprava Ploče, a Skup je popratila i predstavnica ekološke udruge iz Neretve, Ana Musa.

Skup naziva 'Valorizacija intermodalnoga logističkoga koridora Ploče-Mostar-Sarajevo-Vukovar' imao je za cilj i afirmirati program BEPO Neretva kojeg smo predstavili ovdje.

Suorganizatori skupa bili su Konzorcij Neretva iz Zagreba, Brodarski institut iz Zagreba, Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, općine Pojezerje, Kula Norinska i Ljubuški, Lučka uprava Ploče, Lučka uprava Vukovar, Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine, Fakultet za saobraćaj i komunikacije Sarajevo, Ekonomski fakultet Zagreb, Institut prometa i veza Zagreb te Udruga za razvoj prometnih znanosti Zagreb.

U svojim izlaganjima, multidisciplinarno su se sagledavali učinci i koristi od izgradnje intermodalnog logističkog koridora, koji pod nazivom koridor 5C egzistira kao važan paneuropski koridor. Na Skupu su tako o ovom projektu svoje izlaganje imali brojni znanstvenici i stručnjaci koji su s različitih aspekata prezentirali i potencijale projekta B.E.P.O., kao i njegovu ulogu koju bi imao za regiju. Isto je naznačio i  predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić, koji je otvorio Skup te izrazio potporu akademske zajednice u njegovoj realizaciji. 'Drago mi je da Akademija promovira valorizaciju istočne Slavonije i južne Dalmacije koje nisu bile dovoljno valorizirane, zbog čega su ti dijelovi Hrvatske zaostajali gospodarski i socijalno', rekao je akademik Kusić.

Naglasak je bio na tome kako BEPO predstavlja posve novi razvojni model za luku Ploče i luku Vukovar, regiju vezanu za Deltu Neretve i određene prostore u susjednoj BiH.

Prilikom opsežnih izlaganja, predstavljena je i perspektiva poljoprivredne proizvodnje Delte Neretve te razvojni segment koji bi BEPO projekt potencirao u tom smislu. Za riječ se nakon tog predstavljanja javio i prof.dr.sc. Davor Romić, rodom iz Neretve, konkretno Kule Norinske, koji je kazao i kako se Delta Neretve treba proglasiti Parkom prirode te naglasio važnost Ramsarske konvencije obzirom da se u Neretvi nalazi jedan od posljednjih močvarnih sadržaja na Mediteranu.

Na Skupu je bila i predstavnica ekološke udruge u Neretvi, Ana Musa koja se uključila u raspravu i uputila nazočne akademike i uvažene goste u problematiku termoelektrane na ugljen koja se želi izgraditi u Pločama i koja se u potpunosti kosi sa svim što je čula na prezentaciji, posebice u dijelu o gospodarskom razvoju doline Neretve. 'U Pločama i dolini Neretve postoji ozbiljna namjera da se izgradi termoelektrana na ugljen i htjela bih da se oglasite po tom pitanju. Molimo vas da nam pomognete', rekla je Musa.

Zamjenica predsjednika Znanstvenog vijeća i sudionica Skupa prof. dr. sc. Sanja Steiner prepoznala je neretvansku aktivisticu iz medija te joj je odgovorila kako će njihov zaključak o toj temi svakako ići u tom smjeru. 'Razmišljamo o respecijalizaciji tereta u luci Ploče s obzirom na utjecaj koji postoji na tamošnje ekološko osjetljivo područje', rekla je. Ujedno je reagirao i predsjednik Znanstvenog vijeća za promet HAZU, Josip Božičević te nije ostao ravnodušan na riječi Ane Muse. 'Molim da nam pošaljete dopis o tom slučaju, sazvat ćemo Znanstveno vijeće i donijeti odluku', rekao je.

Ana Musa nam je danas potvrdila kako je dopis već uputila na njihovu adresu.

Na Znanstvenom skupu, izlaganje je među brojnima imao profesor Božo Skoko, koji je izložio sociološki, ekonomski i politološki aspekt unutar kojeg je naznačena podrška lokalne zajednice za projekt, koja je došla kao rezultat provedenog istraživanja, kao i prepoznavanje razvojnog segmenta koje bi projekt potaknuo.

Predsjednik Znanstvenog vijeća za promet HAZU akademik Josip Božičević kazao je da bi s projektom ovog koridora trebalo dopuniti nacionalne razvojne planove te se izboriti da bude uklopljen u europske prometne koridore u čijem definiranju Hrvatska nije sudjelovala, a njegova zamjenica prof. dr. sc. Sanja Steiner naznačila je pak važnost spajanja Slavonije i Dalmacije, koje kao pitanje otvara HAZU, ali u novom vremenskom i državnopravnom kontekstu obzirom da  je Hrvatska članica EU.   

Velik dio izlaganja na znanstvenom skupu odnosio se na projekt izgradnje Bioenergetskog, ekoindustrijskog, poduzetničkog i oporabnog parka BEPO koji bi se nalazio upravo na sjecištu koridora 5c i Jadransko-jonskog pravca, što smo već prezentirali.

Foto: Ante Zloić, Svemir Zekulić, Nena Crljenko Dropulić i Vladimir Koroman

>> HAZU PODRŽAO AMBICIOZAN PROJEKT BEPO: U dolini Neretve otvorio bi na tisuće radnih mjesta