Počelo kopanje temelja luksuznih vila u Kardinala Stepinca za ''utajivača poreza'' (FOTO/VIDEO)

Autor: Nikša Klečak Autori fotografija: DD/AVAZ, Goran Mratinović/DD
Jutros je tvrtka Texo gradnja kao izvođač radova započela s iskopima za luksuzne vile u ulici Kardinala Stepinca, za investitora Tihomira Brajkovića iz BiH odnosno njegovu tvrtku Šest luksuznih vila d.o.o.. Za to su dozvole ishođene još 2021. godine, a na postavljenoj tabli gradilišta vidljivo je kako se trenutno grade četiri niske samostojeće stambene građevine, odnosno vile A, A1, B1 i B2 investitora Šest luksuznih vila d.o.o. 

Investitor s kopanjem počinje s početkom turističke sezone. Podsjetimo, u okolici budućeg gradilišta nalazi se Hotel More, ali i Hotel Kompas te brojne kuće i apartmani za iznajmljivanje.

Kako je još 2019. godine ekskluzivno otkrio Dubrovački dnevnik, Tihomir Brajković  iz BiH atraktivno zemljište kupio je od tvrtke Urbanistički institut Hrvatske, koja ga je dobila od Hotela Babin kuk temeljem izrade UPU-a Babin kuk.

Riječ je o čestici zemlje 1093/1, k.o. Gruž, veličine 4348 metara kvadratnih koja je još do neki dan bila neizgrađena, a u važećem GUP-u uvrštena je u zonu M11 – mješovita namjena, pretežito stanovanje niske gustoće.

Osuđen u BiH

Tihomir Brajković je pravomoćnom sudskom presudom prije pet godina, kao vlasnik pravne osobe Tibra-Pacific, u BiH osuđen zbog kaznenog djela utaje poreza, odnosno utaje PDV-a. Brajkovića je Forbes svojevremeno proglasio najbogatijim čovjekom na Balkanu.

Izvođač radova je tvrtka Texo gradnja, a projektant Hermes Ragusa arhitektura d.o.o., dok glavni projekt potpisuje Bruno Marijanović. 

Investitor je za početak gradnje prijavio 23. veljače ove godine. 

Podsjetimo, tvrtka Šest luksuznih vila se obvezala financirati i izgradnju komunalne infrastrukture, odnosno cestu do luksuznih vila, koja bi počinjala na glavici Babinog kuka. Uz njih je i tvrtka Dubrovnik Construction izrazila namjeru za financiranjem izgradnje ove prometnice, a projektno rješenje izrađeno je sukladno lokacijskoj dozvoli i Urbanističkom planu uređenja područja Babin kuk. Gradski vijećnici usvojili su odluku kojom je propisano da investitori izvođenje radova financiraju vlastitim sredstvima s pravom povrata plaćenih sredstava do visine obračunatog komunalnog doprinosa, a riječ je o II. fazi projekta prometnice OS3.

Kako je u odgovoru na upit Dubrovačkog dnevnika pojašnjeno iz gradske uprave, UPU-om Babin kuk definirane su prometnice na glavici Babinog kuka, a dužina planirane prometnice je cca 336 metara, a idejnim projektom i lokacijskom dozvolom definirane su dvije faze - prva u duljini cca 181 metar, a druga do kraja trase. 

Gradi se i s gornje strane

Osim ovih luksuznih vila, na Babinom kuku se i nešto zapadnije gradi još vila, a riječ je o projektu investitora Tricikl d.o.o. i Nikole Sršena, koji će također sudjelovati u financiranju izgradnje prometnice koja će onda voditi i do njihovih objekata. Tricikl d.o.o. kao predstavnik skupine investitora (Tricikl, Nikola Sršen, Iris Valentić, Srećko Žunec, Roko Tolić i Emir Spahić), financirat će istu prometnicu, ali u I. fazi projekta. 

Početkom veljače, investitori Tricikl d.o.o. i Nikola Sršen su Gradu Dubrovniku prijavili početak gradnje četiri građevine stambeno, odnosno stambeno-poslovne namjene, na gradilištu su tada istaknute i ploče s podacima gradilišta, pa su bageri i na tom mjestu prionuli poslu. 

Nekada skoro bezvrijedna čestica u zoni pejzašnog zelenila, danas vrijedi milijune

Kako je još 2019. godine ekskluzivno otkrio Dubrovački dnevnik, Tihomir Brajković atraktivno zemljište kupio je od tvrtke Urbanistički institut Hrvatske, koja ga je dobila od Hotela Babin kuk temeljem izrade UPU-a Babin kuk.

Investitori na ovom dijelu grada iskorištavaju mogućnost gradnje na atraktivnoj lokaciji, prema izmjenama i dopunama GUP-a još iz 2005. godine. 

Kao što je poznato, Brajković je  od Urbanističkog instituta Hrvatske D.D., privatne tvrtke iz Zagreba, kupio ovo zemljište za 950 tisuća eura. No posebno je zanimljivo kako je Urbanistički institut postao vlasnik zemljišta.

Početkom ovog stoljeća, ta čestica zemlje je bila više-manje bezvrijedna, jer se u tada važećem Urbanističkom planu Dubrovnika nalazila u zoni pejzažnog zelenila, a bila je u vlasništvu Dubrovnik Babin kuka, tvrtke koja je upravo prošla kroz proces privatizacije. 

Dubrovnik Babin kuk i Urbanistički institut su 2001. godine sklopili ugovor kojim su postali poslovni partneri, a tri godine kasnije skapaju Ugovor o kupoprodaji čestice na kojoj se danas gradi. Zanimljivo, u Ugovoru je stajalo kako je riječ o šumi, a ne građevinskom području. Još godinu kasnije, devet mjeseci prije nego je izglasan zloglasni GUP iz 2005. godine, Dubrovnik Babin kuk i Urbanistički institut sklapaju i dodatak Ugovoru o kupoprodaji. 

U tom dodatku je stajalo da će, ukoliko se u novom GUP-u proširi mogućnost gradnje Dubrovnik Babin kuku temeljem aktivnosti Urbanističkog instituta (odnosno Programa za izradu Urbanističkog plana uređenja Babinog kuka na kojemu rade i koji će se uskoro naći pred gradskim vijećnicima), dodijelit će mu se nagrada. A ta nagrada je upravo ta čestica. 

Devet mjeseci nakon, u studenom 2005. godine, donesene su  izmjene i dopune GUP-a koji omogućava brojna proširenja građevinskih zona po Dubrovniku – među ostalim se i tvrtki Dubrovnik Babin kuk povećala mogućnost gradnje na zemljištima u njenom vlasništvu. Pošto je Dubrovnik Babin kuk dobio mogućnost gradnje, Institut po Dodatku postaje vlasnik čestice zemlje 1093/1, one na kojoj se danas grade luksuzne vile. Tako je Institut dobio 'posebnu nagradu' u obliku atraktivnog zemljišta čija je cijena od tada samo nastavila rasti. 

Zanimljiva je tako bila uloga Urbanističkog Instituta Hrvatske – oni su u donošenju urbanističkih planova, koji se tiču Babinog kuka, sudjelovali s obje strane – i kao izrađivači planova, ali i kao (potencijalni) vlasnici zemljišta na koje se upravo ti planovi odnose. Oni su se trudili povećati građevinsku zonu na Babinom kuku, jer, ako bi uspeli, zauzvrat bi dobili nagradu u obliku zemljišta poviše Uvale Lapad. Na kraju su u tome i uspjeli. 

Zemljište je u konačnici prodano za devet puta veću cijenu. Kroz nekoliko mjeseci s brojnih lokacija u Dubrovniku moći će se vidjeti nove vizure tih padina Babinog kuka iznad Uvale Lapad i konkretne posljedice urbanističkih planova donesenih prije dvadesetak godina. 

NK/PS

Popularni Članci