Osim vrijedne zbirke kovanica koja je izložena, posebnu vrijednost nosi i prostor. Naime, riječ je o prostoru Zagrebačke banke, a kojega je Grad Dubrovnik 2018. godine kupio od Ministarstva državne imovine koristeći pravo prvokupa. Novac za kupnju, devet milijuna i 750 tisuća kuna, osigurao je upravo DPDS.

Idejni začetnik cijelog projekta i izložbe, ali i kupnje prostora, počasni član Društva prijatelja dubrovačke starine, Niko Kapetanić, ispričao je više o ideji i kako je ona realizirana.

„U Društvu smo zapravo bili razočarani što je dubrovačka numizmatika, dakle dubrovačka kovnica i njezine kovanice, potpuno zapostavljena. Radi se o jednom vrlo važnom segmentu državnosti, politike i prava. Svi su narodi i gradovi ponosni što su imali svoju kovnicu, a u Dubrovniku se o tome nije vodilo računa, pa smo mi rekli kako je vrijeme da to učinimo“, ispričao je Kapetanić i istaknuo kako se dubrovački novac kovao više od pola milenija!

„Spominje se u Statutu 1272. godine da bi zadnje kovanje bilo pred kraj Repubike, pa je dubrovačka kovnica novca bila najveća, najpoznatija i najduže je trajala na hrvatskom povijesnom prostoru“, rekao je i naveo neke od naziva tadašnjih kovanica Dubrovačke Republike poput groša, polugroša, talira dinara, minca i drugi.

'Novi javni prostor koji nas povezuje sa starim Dubrovčanima'

Predsjednik DPDS-a Vedran Kosović naglasio je kako je osim vrijednosti izložbe, vrijedno i samo mjesto gdje je izložena, odnosno priča novog javnog prostora u Gradu.

„Nismo na ovom vrijednom mjestu dobili još jedan zatvoreni, privatni ugostiteljski objekt koji će generirati novac, nego jedan edukativni javni prostor koji će biti otvoren za sve domaće ljude i strance koji dođu. Moći će vidjeti tu opipljivu poveznicu s Dubrovačkom Republikom i mislim da je to uspjeh svih uključenih u projekt“, kazao je Kosović i podcrtao kako prostor danas priča o povijesti slavne Republike.

„Novčići su relativno dosadni za prezentaciju pa smo pokušali oživjeti tu priču,  napraviti 3D modele koji mogu biti opipljivi na ekranu, mogu se vrtjeti, približiti se... To nas povezuje s vremenom starih Dubrovčana, a može se i kupiti suvenir pravi, novčića kakav je prije bio“, rekao je Kosović.

„Prostor će uvijek biti otvoren mladima, željeli bismo da ih i ovo motivira da možda netko u životu odabere put prema ljubiteljima baštine, da se tu možda stvore neki novi Kapetanići i Beretići“ zaključio je Kosović.

Izložene su sve vrste dubrovačkog novca

Marko Šarinić vlasnik je zbirke danas izložene u novom gradskom prostoru, a numizmatikom se bavi već 40 godina.

„S Društvom prijatelja dubrovačke starine došli smo na ideju da se izloži jedna numizmatička zbirka koja je usko vezana za Dubrovnik. Nismo htjeli ići previše u širinu kako ne bi bilo dosadno običnim posjetiteljima. U zbirci, odnosno na izložbi, su izložene sve vrste dubrovačkog novca, od najranijih kovova iz 14. stoljeća pa sve do zadnje kovanice 1803. godine“, rekao je Šarinić i pojasnio kako je Dubrovačka Republika kovala ukupno 20 vrsta novaca, od kojih je 19 redovnih i jedna vrsta falsifikata.

„Dubrovačka kovnica je i kovala falsifikate koje bi plasirala na inozemna tržišta, prvenstveno Otomanskog carstva. Vidio sam puno muzeja i numizmatičkih zbirki, ali niti u jednom muzeji nisam vidio ovako usko specijaliziran postav“, zaključio je Šarinić.

'Sloga i dogovor kuću grade'

„Sloga i dogovor kuću grade, a gdje nema dogovora ni kuće nema“, kazao je na današnjem otvorenju prostora i izložbe dubrovački gradonačelnik Mato Franković.

„Jedan od rezultata sloge i dogovora je upravo ovaj prostor. Prije šest godina, dobili smo informaciju kako se prodaje iznimno vrijedan prostor i dobili smo mogućnost korištenja pravo prvokupa za prostor Zagrebačke banke. Da nismo u tom trenutku iskoristili to pravo, danas bi ovdje bila suvenirnica, možda bi se prodavali sladoledi ili bi bio novi restoran, sigurno ne bi bilo ono što će biti u budućnosti. Zahvaljujući inicijativi Nika Kapetanića i Denisa Orlića jer oni su mi rekli da prihvatimo i kupimo prostor, dok će oni riješiti novac. To je sloga. Grad je kupio prostor, ali je Društvo dalo novac kako bi ga kupili. To je puna istina“, rekao je Franković i dodao kako je „Grad iznad svega“ i da je potrebno otvarati nove sadržaje kojima bi posjetiteljima pričali priču o onome što je Grad bio kroz povijest.

Franković se zahvalio vodstvu DPDS-a i izrazio želju da se u budućnosti na jednak način postupa, da se „dogovorom gradi kuća“.