Žene su se izborile za obrazovanje i rad, ali ne i za plaću i povlastice

Autor: dubrovackidnevnik.hr Autori fotografija: www.pbwlakeoftheozarks.org
Pozicija i položaj žene u posljednjih su se 70-ak godina promijenili: od uloge majke i domaćice žena je postala ravnopravni hranitelj obitelj, ona je zaposlena i obrazovana, štoviše, obrazovanija od muškaraca, piše Jutarnji list.

Žene danas čine većinu među liječnicima, sucima, sveučilišnim profesorima, veliku većinu među studentima, a manjina su tek među - kažnjenicima i zatvorenicima.

Daleko od ravnopravnog

No, istovremeno, žene su plaćene manje od muškaraca, čine tek jednu petinu saborskih zastupnika, manje od 5 posto žena sjedi u graonačelničkoj fotelji, a među vodećim kadrom u biznisu prava su rijetkost.

Drugim riječima, žene su se izborile za obrazovanje i rad, ali ne i za plaću i povlastice. Pokazala je to i najnovija publikacija “Žene i muškarci 2013. godine”, koju svake godine izdaje Državni zavod za statistiku.

„Žene i muškarci u Hrvatskoj ni u kojem slučaju nisu ravnopravni. Trend je, dakako, pozitivan, no promjene su iznimno spore, prespore“, kaže Helena Štimac Radin, predstojnica Vladina Ureda za ravnopravnost spolova.

Žene su, dodaje, u svakom slučaju preuzele medicinu, sveučilišta i sudstvo, ali ne nužno i vodeći kadar, među kojem na svim razinama i dalje prevladavaju muškarci.

„Među diplomiranim studentima već 15-ak godina djevojke čine većinu, a odnedavno i među doktorima i magistrima znanosti. Među visokoobrazovanim mlađim stanovništvom muškarci su podzastupljen spol. I među sveučilišnim profesorima udio žena se gotovo izjednačio s muškarcima, ima ih oko 48 posto. Među zaposlenicima, osobito onim iz mlađih dobnih skupina, žena s diplomom ima bitno više nego muškaraca“, kaže Štimac Radin.

Znanje i imanje

Prema publikaciji DZS-a, svaka četvrta zaposlena žena (njih 26 posto) ima diplomu, nasuprot tek 18,3 posto muškaraca. To, kaže Štimac Radin, nije hrvatska posebnost, isti je trend prisutan u cijeloj Europi. Međutim, to što su obrazovanije ženama nije pomoglo u naplati znanja: žene su i dalje plaćene 10-ak posto manje nego muškarci. Konkretno, prosječna neto plaća muškarca u 2011. godini iznosila je 5675 kuna, a plaća žene 5130 kuna ili oko 500 kuna manje. Zanimljivo je da su žene bile bolje plaćene u samo dvije industrijske grane, koje još nose stereotipni predznak muških zanimanja: građevini i rudarstvu.

Segregacija na poslu

„Tržište rada jedno je od tri ključna područja u koja treba uložiti ozbiljne napore kako bi se izjednačila pozicija muškaraca i žena. Uz to što imaju niže plaće, žene čine i većinu nezaposlenih. Na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje među prijavljenima je oko 53 posto žena, a velik dio zaposlenih žena sektorski je segregiran, odnosno rade u slabije plaćenim sektorima“, kaže Štimac Radin.

 

Drugo područje u kojem su žene ozbiljno podzastupljene je politika. Žene čine petinu među saborskim zastupnicima i ministrima u Vladi, no situacija je daleko poraznija na nižoj, lokalnoj razini.

„Po zastupljenosti žena među općinskim i gradskim vijećnicima na dnu smo Europe. Iskreno se nadamo da će se stvari promijeniti na predstojećim lokalnim izborima. Liste su predane, no još nisu obrađene kako bi se utvrdilo jesu li se stranke držale zakonske odredbe o minimalnoj zastupljenosti žena od 40 posto“, kaže Štimac Radin.

Na prošlim lokalnim izborima 2009. godine od 20 izabranih župana, samo je jedna bila žena, od 127 gradonačelnika, žena je bilo tek šest, a među 429 načelnika općina izabrana je samo 21 žena. Među županijskim i gradskim vijećnicima bilo ih je oko 22 posto.

„U odnosu na izbore 2005. godine postignut je ozbiljan pomak, s tadašnjih 15 posto vijećnica na gotovo 22 posto. Kad bismo i na ovim izborima imali napredak od 7 postotnih poena - ne bismo postigli punu ravnopravnost, ali imali bismo razloga za zadovoljstvo. Tada bismo bili negdje u europskom prosjeku koji iznosi 30 posto“, kaže Štimac Radin. U Europi su varijacije velike, a najbolje stoje nordijske zemlje koje imaju zastupljenost žena između 40 i 45 posto.

Treće područje koje mora biti u fokusu interesa je nasilje nad ženama, osobito nasilje unutar obitelji. Žene su žrtve nasilničkog ponašanja u obitelji u više od 80 posto slučajeva, dok su u istom postotku počinitelji muškarci. Tijekom 2011. godine za to je prekršajno djelo okrivljeno 17.380 osoba, od čega je 14.165 bilo muškaraca.

Manjina u zatvoru

„Broj prijava iz godine u godinu raste. Uvjereni smo da je to posljedica kampanja protiv nasilja i promjene svjesti zbog koje sve više žrtava zove policiju, a ne samog porasta nasilja. No, bez obzira na to, brojke govore da se kampanje moraju nastaviti“, upozorava Štimac Radin.

Istovremeno, žene su velika manjina među osuđenim počiniteljima bilo kojeg kaznenog djela (čine tek 10 posto osuđenika) i među zatvorenicima (oko 5 posto).

U svojim rukama žene drže sudstvo, iako im udio opada kako raste rang suda: čine 72 posto na prekršajnim sudovima, 68 posto na trgovačkim, 70 posto na općinskim, 58 posto na županijskim, 39 posto na Ustavnom i 49 posto na Vrhovnom sudu. Prije 50-ak godina na Vrhovnom sudu ih, primjerice, nije bilo.

Izvor: Jutarnji list

comments powered by Disqus

Popularni članci