Iscrpan izvještaj s javne rasprave o ekonomskim aspektima golfa na Srđu

Autor: dubrovackidnevnik.hr Autori fotografija: Portal Oko
Javna rasprava o projektu golfa na Srđu, točnije o ekonomskim aspektima istog, održana je danas, 16.ožujka, s početkom u 17 sati u Kinu Sloboda, a sudjelovali su gradonačelnik Grada Dubrovnika Andro Vlahušić, Saša Poljanec Borić iz Instituta Ivo Pilar, Ivo Kunst iz Instituta za turizam i Jagoda Munić iz Zelene akcije. Moderator tribine bio je Enes Ćerimagić iz Zelene akcije.

Za razliku od prijašnjih tribina, rasprava je započela u polupraznom kinu Sloboda.

Za početak, riječ je imao gradonačelnik Grada Dubrovnika Andro Vlahušić koji je kao glavne prednosti samog projekta naveo činjenicu kako građani Dubrovnika neće morati platiti ništa za realizaciju projekta, a otvorit će se nova radna mjesta. Također će se ostvariti značajan prihod komunalnih poduzeća, ali i proračuna Grada. Prema njegovim riječima, sama obaveza Grada je ulaganje u ceste, rasvjetu, vodovod, oborinsku odvodnju i slično, u iznosu od 70 milijuna kuna. „Ukoliko se projekt ne realizira, obveze Grada ostaju, a neke od njih su cesta do Bosanke, uređenje tvrđave Imperial i slično. Tada će to morati plaćati građani, a u ovom slučaju to će biti investitor“, izjavio je Vlahušić. Također je usporedio projekt na Srđu sa stanjem unutar stare gradske jezgre. "U Gradu postoji 1451 stan, a samo 900 ljudi. Tko je to uradio, tko?", zapitao se Vlahušić po pitanju apartmanizacije.

Potom je riječ imao Kunst: „Ukoliko je Dubrovnik percipiran kao baština zaštićena UNESCO-om, treba postaviti pitanje hoće li golf na Srđu promijeniti taj status“ te dodao kako će se Dubrovnik tada moći reklamirati kao UNESCO-om zaštićenja golf destinacija. „Ukoliko Dubrovnik treba golf i ukoliko građani također odluče da je potreban, taj projekt ujedno neće omogućiti razvoj Dubrovnika kao golf središta jer tu se zapravo radi samo o jednom i pol igralištu“, izjavio je Kunst te dodao kako ti kapaciteti neće pružati prihode tijekom cijele godine. „Ovaj projet neće produljiti sezonu, iluziono je tvrditi drugačije“, kazao je tom prigodom. Osim toga je naglasio kako je cijeli projekt vrlo dubiozan, prije svega misleći na otvaranje dvorane za 2 tisuće ljudi i shopping ponudu.

„Troškovi ovog projekta nisu sasvim jasni“, nastavio je Kunst te dodao kako neće pomoći građanima ni direktno, a ni indirektno. Osim toga, naveo je i kako od navedenog projekta neće imati koristi ni Grad jer „sve će se to morati i održavati, što nije nimalo jeftino“. Izrazio je i sumnju u broj novih radnih mjesta kojih, prema njegovom mišljenju, neće biti više od 400. Ukoliko ne budu građani Dubrovnika, tada će im trebati izgraditi stanove, pa se tom prigodom zapitao: "Tko će ih izgraditi? Investitor?".

Nakon toga, riječ je imala Poljanec Borić koja je čitav projekt nazvala „mantrom koji koristi svaka vlast“ jer, kako ona kaže, taj dodatni profit koji se spominje uz produljenje sezone samo je mantra kojom se političari danas koriste. Također je postavila pitanje iz kojih razloga se i za cost benefit analizu nisu konzultirali vodeći svjetski stručnjaci iz ekonomije kao što se konzultiralo sa Zahom Hadid koja je projektirala vile na Srđu. „Ne možemo govoriti o razvoju konkurentnosti u Dubrovniku kad ne postoji interes od strane građana“, dodala je.

Munić je naglasila kako je potrebno govoriti o ekonomskim aspektima golfa na Srđu, ali i o Studiji utjecaja na okoliš. Prema njenom mišljenju, studija koja je prihvaćena nikako ne govori kako nema štetnog utjecaja, nego kako je on prihvatljiv. „Postavlja se pitanje u što se točno ulaže kad govorimo o golfu na Srđu, jer 33 posto sredstava se odnosi na vile, 12 posto apartmane, a tek 5 posto ukupnih ulaganja se tiče samog golfa“, izjavila je tom prigodom.

„To što je gradonačelnik rekao da građani neće ništa uložiti je netočno, jer Grad mora sudjelovati u sufinanciranju s oko 23 posto novčanih sredstava i to samo u dijelu sportsko – rekreacijskog centra. Pitanje koje se postavlja je – hoće li Dubrovnik bankrotirati zbog ovog projekta?“, kazala je Munić.

Gradonačelnik Vlahušić se osvrnuo na dotadašnja izlaganja, za početak na Kunstovo koji je izjavio kako navedeni projekt neće donijeti više od 400 radnih mjesta. „Trebaju li Dubrovniku novi smještajni kapaciteti? Trebaju. Pitam vas je li Dubrovniku 400 novih radnih mjesta malo ili puno? A što se tiče same zemlje na Srđu, ona je u privatnom ili državnom vlasništvu. Grad Dubrovnik gore nema svoju zemlju“, izjavio je Vlahušić, a iz publike su se čula dobacivanja kako Grad Dubrovnik tamo nema zemlju jer je Gradska uprava sve prodala. „Da, prodali su je i ja sam zbog toga podnio kaznenu prijavu protiv bivše gradske vlasti“, odgovorio je, mislivši pri tome kako je navedena zemlja praktički prodana 'za kunu', odnosno 50 tisuća kvadrata za 50 milijuna kuna.

Nakon izlaganja, uslijedila su pitanja iz publike. Tako je Pero Mrnarević izjavio kako je nepotreban gradonačelnik koji nekritički gleda na čitav projekt te je postavio pitanje Poljanec Borić je li vlast konrumpirana kako bi se brinula za javno dobro, na što je ona odgovorila kako se u ovom slučaju radi o manipulaciji javnosti. Pitanje je postavio i Marc van Bloemen koj je upitao gradonačelnika: „Na temelju čega se ulazi u 'brak' s investitorom? U braku se možemo i rastati, po čemu je investitor poznat?“ „“Ne zna se vlasnik apartmana, pa shodno tome ni s kim će građani biti u braku“, odgovorio je Vlahušić. Stijepo Rudenjak je citirao Vlahušićev govor iz siječnja i naglasio ljepotu Dubrovnika, na što je Vlahušić odgovorio kako je pitanje hoće li građani uopće htjeti ostati u Gradu. Rudenjak je odgovorio kako ne otvara pitanja iseljavanja stare gradske jezgre nego da navede kako će te iste ljude vratiti.

Aljoša Lečić uputio je niz pitanja: "U projektu postoje tri strane: građani, investitori i Grad. Bizarno je da se ulagač i Grad zalažu za jedno te isto. Dubrovnik prihode temelji na turizmu, a istovremeno se radi na projektu golfa i kruzera. Molio bih stručnjake da mi odgovore kako 'kruške i jabuke' idu zajedno? Dubrovnik je sveučilišni grad, no nigdje ne vidim studente kojih u Gradu kojih navodno ima oko 2500. Pravi li se 400 radnih mjesta za tih nevidljivih 2500 studenata ili za sakupljače loptica?" "Tko će biti zaposlen ovisi o ulagačima. Ako ćemo gledati po dosadašnjim iskustvima, vodeće pozicije uglavnom drže stranci", odgovorio je Kunst. Maja Grgurić upitala je Kunsta zašto u svojoj analizi nije koristio podatke iz Studije utjecaja na okoliš kao i relevantne podatke koji u njoj stoje, no na pitanje je odgovorio Ćerimagić koji je tom prigodom izjavio kako su analitičari sagledali podatke iz UPU-a te kako su oni relevantni. Munić je odgovorila kako nema nove Studije.

Marija Kojaković upitala je zašto nije promatran značaj projekta na infrastrukturu Grada i Županije, a Marina Škrabalo podržala je inicijativu Srđ je naš da sve informacije budu javno dostupne. Vlahušića je upitala je li Grad aplicirao na EU strukturne fondove za infrastrukturu kako ne bi bio u ovisnosti o milosti bilo kojeg privatnog ulagača.Vlahušić je spremno odgovorio kako ona ne dolazi iz Dubrovnika i savjetovao da malo prošeta po Gradu zato što je Dubrovnik trenutno najveće gradilište u Hrvatskoj.

 

Marina Majić / Ivona Butjer

 

Popularni Članci