Maro Kristić: Zona posebnog prometnog režima je izazvala veliku pozornost. Radi se o jedinstvenom sustavom koji je trebalo biti implementiran za ovu sezonu. Od svega se odustalo bez obrazloženja. U Dubrovniku je taksista na privremenom radu više nego ikad.

Obećana nam je tematska sjednica na temu sporta, prošlo je 60 dana, zašto nema sjednice?

Mato Franković: Zona je odmah na početku prilikom predstavljanja, tražili smo uključenost sugrađana u proces kako bi takav dokument koji je po prvi put bio predstavljen javnosti u jedinici lokalne samouprave bio dobar. Prilikom predstavljanja sam rekao kako će puna primjena biti od proljeća iduće godine, a ove u testnu fazu. Vjerujem kako ćemo biti s dokumentom spremni za sjednicu GV. Kad usvojimo navedeno, ići ćemo korak po korak u testnu fazu. Kroz rebalans proračuna ćemo morati osigurati još nekih 300 tisuća eura. Tu govorimo o totemima, na sam ulazak u zonu bit će totemi koji upozoravaju kako se ulazi u restriktivnu zonu. Rekao bih da se smanjio broj onih taksista koji dolaze sa strane, a povećao se broj izvršitelja s područja Grada Dubrovnika.

Što se tiče stanja u dubrovačkom sportu vi znate moje mišljenje, puno toga treba promijeniti, uvesti maksimalnu razinu transparentnosti, mora biti posvećen djeci…  Nemam osobno problema na tu tematsku sjednicu pozvati i ljude iz dubrovačkog sporta. Već 10-ak godina nad određenim klubovima visi sjena sumnje. Mi možemo zakonski imati Dubrovački savez sportova i ne moramo. Nije sjena nad onim sredstvima koje dodjeljuje Grad nego koja dolaze donacijama i sl.

Đuro Capor: Počinjemo se navikavati na prometne kolapse. Smatrate li opravdanim planiranje kongresnog centra na Babinom kuku, arene, dva hotela, vila na Babinom kuku?

Franković: Što se tiče prometnog kolapsa, očito vi gospodine niste davno bili u Zagrebu pa ujutro kad se ide na posao treba stati u velikim gužvama i obično kasnite uru vremena. U Dubrovniku to nije svakodnevica. Što sr tiče prometnih zagušenja prošli tjedan, nekoliko faktora je tu – previše taksi vozila, veliki broj kombi vozila, autobusi, imali smo i loše vrijeme gdje je veliki broj dnevnik izletnika došao u Grad. Na ulasku u Grad s Ilijine glavice kolona se protegla do Dupca. Kad se tako nešto dogodi, naše prometno redarstvo ide na teren. Netko je objavio da se ne javljaju na telefon, kako će se javiti kad su na terenu? U posudu od dvije litre ne možete uliti šest. Pored svega ovoga, veliki broj ljudi iz Konavala i Župe ide s posla. Kad govorimo o velikim projektima, oni trebaju biti usmjereni na komunikaciju javnim gradskim prijevozom. U nijednom gradu ne dolazite do stadiona sa svojim automobilom. 

Anita Bonačić Obradović: Koliko smo blizu ili daleko da nam budući domovi uđu u mrežu domova?

Franković: Priča se po kuloarima svašta i ljudi vole pričati, ali ne znači da je to istina tako da nije istina za v.d. ravnateljicu i ostavke. Vjerujem kako ćemo ući u sustav mreže domova i zato nam je ključan ovaj ispod bolnice.

Ivo Lučić je postavio pitanje oko radova na Lapadskoj obali te oko izgradnje autoceste Doli-Dubrovnik. Kako kaže, 'u Gornjim selima nisu zadovoljni zbog toga'.

Franković: Radovi idu zadovoljavajućim intenzitetom, iskreno bih volio i da ide brže, no rokovi nisu ugroženi. Svugdje postoje kašnjenja jer nema radne snage, puno je natječaja u tijeku… Vjerujem kako će Lapadska obala biti gotova u rokovima, imamo rokove u studenom koje ne smijemo prekršiti.

Što se tiče autoceste od Dola do Osojnika, nitko od nas se nije nadao da će doći tako brzo. Kad cesta prolazi, uvijek nekome smeta. Ako je vaš zahtjev prema HC opravdan, onda ćete moju podršku imati, kao i županovu. No, ako to nešto mijenja i remeti, onda je prioritet države izgradnja autoceste.

Teo Grbić je postavio pitanje oko kanalizacije u Orašcu koja još nije gotova te oko teniskih terena u Lapadu i kad će postati natkriveni.

Franković: Što se tiče kanalizacije, izvođač je prije izabran za Mokošicu, Štikovicu i Zaton nego Orašac pa su me ljuti spalili kao karnevala. Rekao sam im kako moraju biti sretni jer su dobili izvanrednog  izvođača, a da ćemo vidjeti što je s drugima. Vjerujem kako će Orašani dobiti dobru mrežu, a ovi drugi izvođači nisu završili cjelokupni posao, imamo ogromni problem s njima, angažirali smo i odvjetnike…

Što se tiče tenisa u Lapadu, ishodili smo dvije građevinske dozvole – za izgradnju dvorane i rekonstrukciju dijela. Imamo projekte, nemamo novac, kandidirat ćemo se za EU sredstva.

Ivan Maslać: Nogostupi na području Grada su relativno dobro napravljeni, no imamo slijepo crijevo kod hotela Libertas. Tamo je dogovorena šetnica, a zavjetne slike u svetištu se neadekvatno loše skladište pa bi bilo dobro neki galeriju napraviti.

Hotel Belvedere – imamo jedan spomenik koji turistički grad ne bi trebao imati. Promijenilo se deklarativno vlasništvo, je li vas kontaktirao vlasnik?

Franković: Postigli smo sporazum između Grada i Svetišta Gospe od milosrđa, vjerujem kako ćemo skoro završiti priču. Intencija je da zid uvuku metar unutra, a da se dobije kvalitetan nogostup. Mi smo voljni financijski sudjelovati u tome. Veliki dio pomoraca se tu zavjetovao, uz vrijedne slike, artefakte, šteta je što se to nema priliku vidjeti. Vjerujem kako će projekt koji su nam predstavili dobiti sve dozvole.

Što se tiče hotela Belvederea, moramo znati kako smo imali priču kad smo htjeli usvojiti UPU i zapleli smo na definiranju granice pomorskog dobra. To je jedini projekt tada koji je dobio Hiju. Dogovorili smo se sa Županijom i DORH-om i investitorom, no dogodila se blokada jedna, druga, treća samog investitora. Tu mislim na trenutak kad je SAD blokirao imovinu pa je krenula priča oko Ukrajine i sl. Tad smo saznali kako se promijenio investitor te kako je druga osoba vlasnik Belvederea. Ne znamo koje su mu intencije, nisu nam se obratili. Ne znamo ni tko su ti ljudi.

Jasmin Deraković je upitao o gospodarenju otpadom.

Franković: Čistoća je napravila cijeli model, ići će se korak po korak, promijenila se uprava Čistoće, dat ćemo direktorici mjesec dana i onda idemo užurbani proces oko razvrstavanja.

Krešimir Marković je postavio pitanje oko uređenja Gornjeg konala i poljane Ruđera Boškovića.

Franković: Više puta spominjete problem Konala, postaje to frustrirajuće i meni i vama. Ima dva mjeseca da je izdat nalog Tehnogradnji da to naprave, do danas se nisu pojavili, neko vrijeme su se pravdali vremenom, sad su se prestali opravdavati. Što se tiče početka radova, imamo sutra opet sastanak.

Što se tiče poljane, ne mogu vam kazati kad će početi radovi jer treba napraviti projektnu dokumentaciju, riješiti pitanje oborinske odvodnje, urediti skale… Kad dobijemo zeleno svjetlo na dokumentaciju, onda se može početi s radom. Napravit ćemo sastanak s ravnateljicom Zavoda za obnovu pa će ona dati konkretniji odgovor.  

Slavica Grkeš: Kakav je daljnji plan s Kinom Lapad?

Po medijima sam uhvatila kako će se staviti oznake s imenima Libertasovih stanica i za slabovidne osobe. Kad će se s time krenuti?

Franković: Velik broj ljudi je zadovoljan i oduševljen što će se tamo nešto dogoditi. Zatražili smo ponudu izvođača, ovaj tjedan bismo trebali dobiti te inicijalne ponude, a onda osigurati sredstva u rebalansu. Intencija je da se prikazuju filmovi i da se tamo prikazuju filmovi.

Što se tiče Libertasa, trebat će neko vrijeme da to sve zaživi, pri kraju je implementacija sustava plaćanja karticama. Ovaj tjedan bi se moglo i to završiti. Označavanje stanica i sve ostalo su pripremili, ide se korak po korak.

Petra Marčinko je postavila pitanje oko participativnog budžetiranja odnosno kad će biti donesena odluka o financiranju mjesne samouprave.

Franković: Drago mi je što je sve veći broj građana koji su to prepoznali. Sreo me jedan čovjek ispred butige pa mi je rekao da bi on predložio boćarsku dvoranu. Rekao sam mu kako to više košta nego budžet. No, drago mi je što ljudi to prepoznaju. Što se tiče drugog dijela, mi ćemo pripremiti odluku i bit će spremna za usvajanje prije donošenja idućeg proračuna.

Andro Vlahušić: Prvo pitanje se tiče prometa oko Grada, rečeno mi je iz UO kako je od 2017. godine do sada izdano 1170 dozvola, dakle sedam puta manje nego što vi govorite. Koliko u Gradu Dubrovniku imamo dubrovačkih, županijskih, koliko iz cijele Hrvatske?

Što će Grad napraviti kako bi zemljište Mihanović postao veliki park grada, u središtu s Čingrijom, a ne mega zgrada?

Franković: Naš vam je odjel točno rekao. Ono što se niste raspitali je koliko automobila može biti na jednu dozvolu. Recimo, može ih biti po 60! Tako je generiran broj od osam tisuća, o čemu mi govorimo.

Što se tiče zemljišta Mihanović, čini mi se kako ste skloni zaboraviti stvari koje ste mogli napraviti, a niste. Radili ste izmjene i dopune GUP-a i tu ste ga mogli pretvoriti u zelenu zonu nego ste s tog zemljišta digli obvezu izgradnje urbanističko-arhitektonskog natječaja. To je jedino zemljište u cijelom okrugu za koje nije potrebna ta obveza. Prije 15 dana sam doznao ponovnu presudu iz kuloara, to me zabrinjava. Neće se tamo dogoditi mega gradnja, mi smo promijenili GUP.

Olga Muratti: Svjedočili smo prometnim problemima koje imaju stanovnici naših otoka. Nedopustivo je da prijevoznik dođe do luke Lopud, okrene s ei vrati za Dubrovnik bez da je stanovnicima Šipan omogućio iskrcaj u svojoj luci. Neprihvatljivo je da vrati putnike s Koločepa u Dubrovnik bez da se dogovori s kolegom koji je bio na istom mulu i nije imao tehničkih poteškoća. Takva loša komunikacija rezultirala je nezadovoljstvom. Hoće li se Grad uključiti u probleme koje proistječu iz neadekvatne brodske nepovezanosti jer je očito kako sami mještani ne mogu taj problem riješiti?

Sve više slušamo, čitamo i govorimo o onečišćenju okruženja. Pristupne su rasprave o dekarbonizaciji. Jasno nam je kako veliki broj prometa dodatno onečišćuju okolinu i ugrožavaju našu spomeničku baštinu. Što Grad poduzima po tom pitanju?

Franković: Što se tiče same linije, čitao sam kako ne netko rekao – što Grad radi po tome. Od Grada se očekuje djelovanje po pitanju državnih linija. Održao sam sastanak s Agencijom i Jadrolinijom gdje smo se dogovorili oko povećanja prijevoza, a cijena je trošak Grada. I mi ćemo to platiti. Što se tiče dugog problema, a on se tiče nedostatka Postire, poslali smo zahtjev za sastanak na kojem će biti i predstavnici MO Elafita i čelnici Jadrolinije i Agencije za obalni linijski pomorski promet.

Što se tiče dekarbonizacije, mislim kako je to sjajan projekt. Razgovarao sam s više europskih gradonačelnika koji su započeli implementaciju navedenog.

Katarina Doršner je upitala gdje će se prikazivati animirani film o poželjnom ponašanju gostiju unutar zidina koji je nedavno predstavljen te komentar na odlične rezultate DuPassa.

Franković: Cilj nije kažnjavanje, svi su se uhvatili kufera i kotačića, pa i neki strani mediji, ali istovremeno publiciraju naš film pa su nam napravili reklamu. Nećemo hvatati ljude koji vuku kufere i govoriti -sad ćemo vas mi kazniti. Cilj filma je educirati, pokazati što očekujemo od njih kad dođu u Grad. Povlačenje kufera po danu ne predstavlja problem nikome, u 5 ujutro sigurno stvara određenu razinu buke. Ako smo s ovim filmom odvratili ljude i pet ljudi nagnali da podignu kufer, mi su uspjeli. Emitirat će se u avionima CA, u kruzerima, pregovaramo i s ostalim aviokompanijama.

Što se tiče DuPassa, to je najprodavanija turistička kartica u Europi. Na njoj još treba puno raditi. Gospodin Vlahušić je ovdje imao značajnu ulogu ovdje.

Vijećnik Ivica Roko upitao je kad će se otvoriti javna kuća u Gradu. Franković je odgovorio kako mu 'prodaja ženskog tijela nije nešto što mi je prihvatljivo', ali i kako 'nije on taj koji bi to mogao predložiti niti bi to izrekao u Saboru jer smatra kako takvo nešto nije u redu'.

„Ali ako žena hoće, ja bih prvi pošao, našao bih neku mladu plavu,“ izjavio je Roko, nakon čega je napustio sjednicu.