'Treba sačuvati ambijent u kojem su ljetnikovci građeni. Prvenstveno mislim na obnavljanje njihovih vrtova i perivoja jer bez toga ne funkcionira ni ta arhitektura', rekla je povjesničarka umjetnosti i profesorica Nada Grujić. Dodala je kako ta obnova zbog svoje osjetljivosti mora ići sustavno i polagano.

'Mislim da je jako važno da smo se prvi puta susreli s jednom cjelovitom vizijom. Naići ćemo na veliki broj problema koje ćemo radno rješavati. Uvjeren sam da će ovim segmentom baštine revitalitzirati te osobitosti Dubrovnika koje su jedinstvene na Jadranu', rekao je akademik Igor Fisković.

Dr. sc. Joško Belamarić iz Splita smatra da kultura dubrovačkih ljetnikovaca sigurno predstavlja najdistinktivniji prinos hrvatske povijesti i umjetnosti te i gradnje europskoj.  'O tome govori i golemi korpus znanstvenih priloga, ali s druge strane postoji i jedan veliki broj priloga koji idu u smisli apela, žalopojki jer danas na prste jedne ruke možemo nabrojiti te ljetnikovce', rekao je Belamarić.  'S druge strane ima i veliki broj priloga koji idu u smislu apela, žalopojki jer situacija zaista nije bajna. Danas na prste jedne ruke možemo nabrojiti ljetnikovce.

'Danas je vrlo važan dan zbog toga što je Grad odlučio vratiti te ljetnikovce u svoje vlasništvo, što je jedna sjajna ideja koja je i bila svojstvena starom Dubrovniku', zaključio je. 'Gučetićev ljetnikovac ispod Mokošice mogao bi biti tako postati svojevrsnim dnevnim boravkom, kulturnim centrom za građane,' zaključio je Belamarić.