Konferenciju je otvorio župan Nikola Dobroslavić, koji je član Odbora regija EU. Župan je govorio o značaju koji Dubrovačko-neretvanska županija pridaje suradnji u okviru Jadransko-jonske makroregije s partnerima iz drugih regija u kojima živi oko 70 milijuna ljudi.

Založio se za provedbu zajedničkih projekata te osiguravanje sredstava u posebnoj proračunskoj liniji EU za Strategiju Jadransko-jonske regije.

Posebno je istaknuo ulogu obalnih županija, gradova i općina u višerazinskom upravljanju Strategijom i u provedbi njena četiri stupa: plavom rastu, povezivanju regije, kvaliteti okoliša i održivom turizmu. Župan je predložio da se u zajedničke aktivnosti u okviru Strategije uključe i Makedonija te Kosovo. Naglasio je nužnost boljeg prometnog povezivanja država sudionica, a osobito važnost izgradnje Jadransko-jonske autoceste koja bi imala izuzetno pozitivan utjecaj na gospodarski razvoj država sudionica. 

Zastupnik Plenković je naglasio značaj usvajanja Strategije EU za Jadransko-jonsku regiju na sastanku Europskog vijeća u listopadu za vrijeme predsjedavanja Italije. Podsjetio je na sudjelovanje Hrvatske u Jadransko-jonskoj inicijativi od 2000. te jasno profiliranu jadransku i sredozemnu orijentaciju, kao i višegodišnji angažman u njenoj izradi. Po uzoru na Baltičku i Dunavsku strategiju, pozdravio je usvajanje Jadransko-jonske strategije koja će pridonijeti promicanju održivog gospodarskog i društvenog napretka u zemljama regiji zahvaljujući rastu i otvaranju novih radnih mjesta. 

Strategija će osigurati veću privlačnost i konkurentnost te bolju povezanost, uz očuvanje okoliša i uravnoteženih morskih i obalnih ekosustava, pri čemu je bitan doprinos jedinica regionalne i lokalne samouprave, a Dubrovačko-neretvanska županija je odličan primjer, kazao je Plenković. Zaključio je kako će Europski parlament nastaviti pružati političku potporu Strategiji te će se i dalje zalagati za alociranje odgovarajućih sredstava u okviru proračuna EU i učinkovito korištenje postojećih programa (Europski fondovi za ribarstvo i pomorstvo, Obzor 2020, Instrument za povezivanje Europe, LIFE, COSME, ADRIAPLAN, ADRIAREP, INTERACT i INTERREG itd.). Završno je rekao da će Strategija pridonijeti i politici proširenja Europske unije na zemlje kandidatkinje i potencijalne kandidatkinje država jugoistoka Europe. 

Zastupnica Dubravka Šuica se založila za korištenje sredstava iz Transnacionalnog programa EU za Jadransko-jonsku regiju koji će pridonijeti boljoj prometnoj povezanosti, kao i projektima u području kulture, obrazovanja, znanosti i sveučilišne suradnje kako bi se osnažio jadranski i mediteranski identitet država sudionica.

Strategija EU za Jadransko-jonsku regiju obuhvaća četiri države članice EU (Hrvatsku, Grčku, Italiju i Sloveniju) te četiri države regije jugoistočne Europe (Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru i Srbiju). Među govornicima bili su i Colin Wolfe, predstavnik Opće uprave za regionalnu politiku Europske komisije, Gian Mario Spacca, predsjednik regije Marche i izvjestitelj Odbora regija za Strategiju, Rossella Rusca, predstavnica talijanskog predsjedništva u Vijeće Europske unije te Mato Škrabalo, stalni predstavnik Republike Hrvatske pri EU. U raspravama su sudjelovali i predstavnici iz regija iz Grčke, Slovenije, Italije, Srbije, Bosne i Hercegovine, Albanije, Crne Gore i Hrvatske.