Ovo ljeto, u kući obitelji Giannini u Bologni, vodio se nervozan razgovor.

-Išao bi studirati u Bagdad? Ti nisi normalan, tu sei imbecile, capisci? – vikala je majka na potomka koji je imao strašnu želju pohađati visoku školu u prijestolnici Iraka.

-Ali mama, ako mi se ima što dogoditi, dogoditi će mi se bilo gdje – pravdao se Giancarlo.

- Non e vero. Tamo je jako pericoloso. Ondje žive seljačine, najzaostaliji ljudi na planetu, svaki dan se događaju teroristički napadi, islam upravlja svim porama društva, a tu je još i ona Islamska država, najbarbarijska država u povijesti, koja odsjeca glave, ruke, vješa i pali ljude, nitko tamo nema škole, svi su nepismeni, a ti bi baš tamo htio ići na sveučilište, pored živog i zdravog bolonjskog, ujedno i najstarijeg na svijetu, a koji ti se nalazi subito avanti da casa?

-Ali mama, tu non capisci. Voglio studiare arheologiju, a Bliski istok je najbolje mjesto za iskapanja.

-Iskopat će oni tebi oči, jesi li me čuo? Nema goreg i zaostalijeg mjesta na svijetu od Bliskog istoka – i dalje se derala se majka.

Tri tisuće kilometara jugoistočnije i tisuću godina ranije, u kući obitelji bin Laden u Bagdadu, vodio se nervozan razgovor.

-Išao bi studirati u Bolognu? Ti nisi normalan, كنت احمق، وانت تعرف?  - vikala je majka na potomka koji je imao strašnu želju pohađati visoku školu u srcu Apeninskog poluotoka.

-Ali mama, ako mi se ima što dogoditi, dogodit će mi se bilo gdje – pravdao se Obama, najmlađi sin bin Ladenovih.

-غير صحيح. Tamo je jako خطير. Ondje žive seljačine, najzaostaliji ljudi na planetu, svaki dan se događaju teroristički napadi, katolicizam upravlja svim porama društva, a tu je još i ona Vatikanska država, najbarbarijska država u povijesti, koja vješticama i krivovjernicima odsjeca glave, ruke, vješa i pali ljude, nitko tamo nema škole, svi su nepismeni, a ti bi baš tamo htio ići na sveučilište, pored živog i zdravog feškog, kairskog, bagdadskog i ostalih, koji su najstariji na svijetu, a koji ti se nalaze خارج المنزل?

Eh, kako li je samo život čudan i nepredvidiv. Zato ga uostalom i toliko volimo. Nevjerojatno koliko se svijet promijenio u posljednjih tisuću godina, ali isto tako je fascinantno koliko čovječanstvo zaboravlja svoju povijest. Zapadni svijet za sebe voli misliti da je najrazvijenija civilizacija u povijesti Zemlje. Još od Grčke, pa preko Rima, sve do danas, Zapad smatra da je glavna poluga napretka, a da su druge civilizacije manje vrijedne.

Nema tome dugo da je takva misao porobljavala milijune crnaca. No i sada je situacija slična – sve od Bospora i Dardanelija, pa do Havaja, većina bijelaca drži da su muslimani, posebno oni na Bliskom istoku, zaostali u napretku, te da se jedino i isključivo bave terorizmom i samoubilačkim akcijama. Prosječni Zapadnjak misli da njegovo sedmogodišnje dijete više zna i bolje zaključuje od prosječnog odraslog Iračanina ili Iranca.

Radikalni stavovi skupa sa stereotipima nikad u povijesti nisu dali dobre rezultate, pa je tako i s današnjim stavom prema islamu, gdje Zapadnjak smatra, iako to javno neće reći, da bi planet Zemlja bilo puno bolje mjesto za život da se muslimani na Bliskom istoku međusobno poubijaju.

Zapad pri tom zaboravlja ključnu kariku – da nije bilo islama, ne bi bilo ni Zapada. Kao što smo spomenuli u uvodnom dijelu ovog teksta, prije kojih tisuću godina, Europa je bila najzaostalije mjesto na kugli zemaljskoj. Svuda po svijetu, čak i u Africi, nicale su kulture koje su razvijale umjetnost, arhitekturu, znanost, filozofiju... – samo je u Europi, čovjek išao u evolucijski obrnutom smjeru.

Prosječni Europljanin u potpunosti je bio nepismen. Uzmimo kao primjer hrvatsku povijest iz doba kralja Tomislava. Povjesničari, kada govore o tom razdoblju, uvijek spominju riječ 'navodno', jer pisanih dokaza nije bilo, pa se ništa sa sigurnošću ne može tvrditi. Jedino što su Hrvati u nekoliko stoljeća uspjeli našvrljati bili su hijeroglifi na Baščanskoj ploči.

Zapadna kultura toga vremena nije se mogla dičiti ni svojim precima iz Grčke i Rima iz jednostavnog razloga, jer za njih uopće nisu čuli. Grčke i rimske gradove, njihovi preci, porušili su i opustošili do temelja, a pri tom nijedna knjiga iz antike nije preživjela. Platona, Aristotela, Hipokrata, Heraklita i svih ostalih djela misaonih velikana na prostoru Europe nije bilo u nijednoj knjižnici.

U isto vrijeme, diljem muslimanskog svijeta, velika antička djela prevode se na arapski i proučavaju se na sveučilištima. Da, dobro ste pročitali – sveučilištima. Arapi su prvu visoku školu, i to na inicijativu žene (!) osnovali još 859. godine u marokanskom gradu Fesu, koje je tako postalo najstarije sveučilište na čitavom svijetu. Ubrzo su Kairo i, iz današnjeg kuta zvuči gotovo nevjerojatno, Bagdad, osnovali svoje visoke škole. Bologna, kao najstarije sveučilište Zapada, osnovana je tek 200 godina poslije.

Dok kršćani na Zapadu na jedvite jade pokušavaju shvatiti kako Ćirilu i Metodu uspjeva micati rukom i proizvoditi znakove koji imaju smisla, muslimani vrijeme provode u velikim otkrićima. Proučavaju indijske brojeve, te ih usavršavaju dodajući im nulu, i tako stvaraju brojčani sustav kojim se čovječanstvo i dan danas koristi. Crtaju karte s nevjerojatnom točnošću, grade nevjerojatna arhitektonska čudesa, uspješni su u poljima gramatike, geometrije, kemije, medicine (prvi uveli narkozu), a posebno u atronomiji. Postoje znanstvene teorije da je Nikola Kopernik, upravo zahvaljujući istraživanjima Arapa, shvatio da je Sunce u središtu naše galaksije, a da se planeti okreću oko njega.

Najveće europske knjižnice u mračnom dobu Srednjeg vijeka brojale su oko stotinjak knjiga – koliko danas u Hrvatskoj u svojoj kući imaju i najnepismenije obitelji -  dok su arapske, poput one u Toledu, imale više od 80 tisuća naslova. Arapi su tako od zaborava sačuvali velika antička djela Grčke i Rima, koja su otvorila put renesansi i europskom procvatu kulture, čemu se danas divimo, nepravedno zaobilazeći ulogu ljudi koji se za vrijeme molitve okreću prema Meki.

Zanimljivo, da bi Europljani uopće shvatili što je Aristotel htio reći, trebala im je arapska pomoć. Tako je veliki arapski filozof Averroes napisao komentare Aristotelovih djela koji objašnjavaju njegove ideje. Na Sveučilištu u Bologni, gdje je i naš mali Obama bin Laden iz Bagdada htio studirati, zajedno s Aristotelovim djelima, proučavali su se i Averroesovi zapisi.

Iako danas na muslimane pretežno gledamo kao na vjerske fanatike, interesantno je da su u Srednjem vijeku, njihovi učenjaci govorili kako znanost i religija itekako mogu ići skupa. Bog je stvorio savršeni svemir, a na nama je da otkrijemo kako funkcionira, govori su veliki mudraci tog vremena.

Zaključak je jasan – da muslimani nisu spasili svjetsko znanje, danas ne bi postojala ni Firenca, ni Venecija, ni Dubrovnik. Kada god pogledate Dnevnik i vidite razaranja po Bagdadu, nemojte misliti kako tamo žive seljaci koji se međusobno ubijaju zbog vjerskog fanatizma, već se sjetite da upravo zahvaljujući tom gradu danas imate televiziju na kojoj možete gledati vijesti iz Bagdada.

Zaista, čudni su putevi Božji. Prije tisuću godina svi su željeli studirati u Bagdadu, a nitko u Bologni. Danas je obratno, ali možda se već sutra situacija promijeni. Što će, primjerice, biti s Dubaijem i ostalim velegradima u Perzijskom zaljevu kada se iscrpi nafta i kada se bude koristila obnovljiva energija?

Kojim god putem svijet sutra išao, uvijek i iznova se valja prisjetiti povijesti. Povijest i ponavljanje su majka znanja, a da se onomad Europljane pitalo, ne bismo danas imali ništa za ponavljati, jer znanja uopće ne bi bilo. Zato, iako su ovo općepoznate stvari, vrijedi na njih podsjetiti.

Da nije islama, bilo bi kuku nama - mi, nepismeni Hrvati, još bi uvijek bauljali jadranskom obalom stvarajući ponosnu hrvatsku povijest punu velikih kraljeva i bez ijednog zapisa. Navodno bi to bilo tako, ali bez riječi 'navodno'.